PREDSTAVLJENA KNJIGA DR. FRANTIŠEKA ŠISTEKA
20. travanj 2010.
Veliki broj uzvanika i gostiju,
pripadnika češke i crnogorske nacionalne manjine u Zagrebu,
prisustvovao je u Češkom narodnom domu u Zagrebu
predstavljanju knjige dr. sc. Františeka Šisteka- Naša braća na
jugu- Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima, koju je izdala
Matica crnogorska 2009. godine.
Organizatori ovog predstavljanja su
Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Vijeće crnogorske
nacionalne manjine Grada Zagreba, Češka Beseda i Vijeće češke
nacionalne manjine Grada Zagreba u čije ime su na početku sve
prisutne pozdravili dr. sc. Radomir Pavićević i Jaromil
Kubička.
Predstavljanju knjige pisustvovali
su i predstavnici ambasada Češke i Crne Gore u Republici
Hrvatskoj.
O knjizi su govorili: prof.
dr. sc. Drago Roksandić, Novica Samardžić
i dr. sc. František Šistek, dok je moderator bio
Danilo Ivezić.
Profesor i mentor
Františeka Šisteka, dr. sc. Drago Roksandić je između ostalog
rekao:
"...Malo što se dešavalo
na slavenskom jugu od konca XVIII stoljeća pa nadalje što nije
imalo svoje češke konotacije. I tu je Češko i Slovačko artikulirana
ideja slavenske uzajamnosti imala ogromnu težinu. Do 1848.,
do Slavenskog kongresa u Pragu, što je bio zvjezdani trenutak
austro-slavizma, ali i trenutak njegovog sloma, je težište i
interes čeških orijentacija unutar Habsburške monarhije, i kada je
o slavenskom svijetu riječ prema Slavenima u Habsburškoj monarhiji
i to obostrano i multilateralno. (U Hrvatskoj, Gajeva reforma po
češkom obrascu, terminologija do Šuleka ide po češkom obrascu…)
1848. je trenutak poraza, nečega u što su Česi najviše uložili.
Otvara se istočno pitanje u koje je Crna Gora neposredno uključena
i kao takva postaje inspirativna za Češku stranu. Kako sam kolega
Šistek sjajno piše dolazi moment toga orijentalnog drugog u nama
samima. Društva o kojem se malo zna, koje je na različite načine
vrlo inspirativno i koje iz daljine može i biti i teorizirajući
model. Sve to povlači i jedan broj ljudi dolje, u Crnu Goru, i to
dugo traje, nekoliko desetljeća što je svojevrstan
fenomen.
Knjigu je teško prepričavati,
ona se s jedne strane čita s velikim zanimanjem, narativno je,
doista izuzetno ekspresivan, ali je s druge strane i vrlo
sadržajna, obiljem obavijesti. Iako je kolega Šistek bio borac za
"crnogorsku stvar" u knjizi je ostao izuzetno objektivan u prikazu.
Ne bježi od kontraverzi, ne bježi od aporija, niti od čak izuzetno
polariziranih stajališta unutar češkog korpusa i u suočavanju s
fenomenima crnogorskog društva u transformacijama, ostajući
fokusiran na središnjem pitanju što je to što Crni Goru čini
izuzetno atraktivnom i trajno nazočnom u češkom miljeu..."
Ispred izdavača Matice
crnogorske, gospodin Novica Samardžić:
"...František Šistek je u
crnogorskim suverenističkim krugovima postao poznat prije
nego je stekao akademska zvanja, objavio radove , prije no
je sebi osigurao reputaciju uglednog naučnika i
istraživača crnogorske prošlosti i današnje stvarnosti . U ljeto
1998. došao je na Cetinje , sa novinarom Matijažom Zrnom ,takođe
prijateljem Crne Gore, da prikupi dokumenta za svoj diplomski rad o
kraju crnogorske nezavisnosti 1918. godine. Sjećam se da sam još
istog dana dobio vijest od prijatelja sa Cetinja da su stigla
dva mlada Čeha , da su za crnogorsku stvar i da jedan hoće da piše
rad o 918-oj. Bilo je to kod nas doba velike
neizvjesnosti oko crnogorske budućnosti i strijepnje da se u
međunarodnoj nagodbi Crna Gora ne žrtvuje za utoljenje apetita
velikosrpske politike. Zato smo svaku podršku sa strane primali sa
višestrukim intezitetom i davali joj prećerane razmjere , pa se već
govorilo o Vaclikovim i Holečekovim nastavljačima , uz prisjećanje
na vjekovni interes čeških intelektualaca za Crnu Goru i njhov
doprinos njenom izučavanju, te da se taj uticaj održao
dosad.
Korigovanu sliku naših
tadašnjih predstava našao sam kasnije u knjizi koja je pred
nama. Naime, autor nam saopštava da je svijest ,pa makar i
maglovitu,o prijateljstvu Holečeka, Čermaka i inih Čeha,
nalazio u svim crnogorskim krajevima i društvenim slojevima , ali
da u današnjoj Českoj Republici malo ko ima pojma o
Crnogorcima i njihovoj zemlji, kao i djelima nekad slavnih
pisaca, umjetnika i naučnika koji su bili fascinirani ovom
zemljom..."
Sam autor František
Šistek, uz napomenu, da je ono što je imao reći, rekao u
knjizi,se obratio riječima:
"Izvinjavam se zbog grešaka u
svom govoru. Treba mi malo vježbe i vremena da se prilagodim, jer
sam stigao tek juče. Bilo bi bitno drugačiji da sam na primjer
ostao neđelju dana na Cetinju. Zahvaljujem se svima koji su
doprinijeli organizaciji ove promocije, da se zahvalim
predstavnicima češke manjine u Zagrebu i Hrvatskoj, predstavnicima
crnogorske manjine u Zagrebu i Hrvatskoj, svima vama koji ste
došli, gostima iz Crne Gore na predstavljanju jedne knjige koja se
u Češkoj smatra ekscentričnom, koja se bavi vrlo egzotičnim
stvarima. Drago mi je da je ona povezala i ljude koji su ovdje
prisutni a koji se možda ne bi nikada našli na istom mjestu.
U uvodu knjige sam objasnio razloge bavljenja temom crnogorske
istorije i češko- crnogorskim vezama. Koji su posebni i
predstavljaju zanimljivu temu.
Kod nas postoje dva različita diskursa kada je riječ o slovenima.
Jedan bih nazvao slavistički i koji potencira slavenske veze i vuče
korijene iz XIX vijeka i bazira se na lingvističkoj srodnosti Čeha
i Južnih Slovena. Pa tako postoji Češka slavistika koja se pretežno
bavi lingvistikom i literaturom. Ono što sam ja obrađivao su
političke poruke izvučene iz raznih kulturnih sadržaja, a toga kod
slavista u Češkoj nema, jer se bave više lingvistikom i čistom
literaturom. Drugi diskurs koji je više prisutan u današnjoj češkoj
istoriografiji i koji na neki način, kada se tiče XIX vijeka, sve
izokrenuo. Došli smo na neki način u glorifikaciju Habsburške
monarhije. Pojedini kolege sve slovenske veze negiraju i
marginaliziraju.
Pokušao sam u ovom češkom kontekstu ne ići ni u jedan ni u drugi
ekstrem. Poštenje prema izvorima i prethodnicima je namjera knjige.
Volio bih da netko drugi napiše knjigu slične tematike. Knjiga je
prvenstveno pisana za češku publiku pa je kasnije prilagođena
crnogorskoj i južno slovenskoj publici..."
IZ ČEŠKOG DOMA 14. 4.
2010.
Fotogalerija