IZLOŽBA SLIKA ELIZABETE GRUDIČEK CIANCI
17. veljača 2011.
U organizaciji Društva Crnogoraca i
prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, u galeriji "Montenegrina"
Crnogorskog doma u Zagrebu, Trnjanska c. 35, otvara se 17.
2. 2011. s početkom u 19h IZLOŽBA SLIKA ELIZABETE
GRUDIČEK CIANCI- POGLED U DURMITOR.
Elizabeta Grudiček
Cianci, rođena 14.10.1948. Čavle, slikarica, diplomirala
1971. likovnu umjetnost na pedagoškoj akademiji u Rijeci.
Od 1971.- 1978. radila je u DAUOS (CH) na restauriranju i
slikanju.
Od 1978. - 2010. radila je u Rijeci na slikanju, dekoriranju,
reklamama.
Drugom samostalnom izložbom, tehnikom ulje na platnu "POGLED U
DURMITOR" autorica nas uvodi u veselu čaroliju Durmitorskog
kraja.
Iz svih tih radova iščitavaju se snažne etičke i ekološke poruke,
te se i ona izložbom uključuje u međunarodno obilježavanje biološke
raznolikosti.
NEŠTO O DURMITORU
"Što čovjek da kaže za nekadašnje
odmaralište bogova. A bogovi, oni na Durmitoru, kao i oni na
Olimpu, uvijek su stremili nebu i visinama. I zaista, gledajući
gore prema vrhovima, čini se da tu zemlja dotiče nebo i da se ova
nebeska plavet odmara na džinovskim plećima Durmitora, a imena
kamenih zubaca, koje Durmitorci i danas zovu "Soe nebeske" ili "Soe
božije", potvrđuju da Durmitor služi za podupiranje nebesa.
U svako vrijeme ima ova planina u sebi neku čar života, neki odsjaj
ovih gora, jezera, kanjona, onih cvjetnih livada durmitorskih i
čini se da niđe, kao ovđe, čovjek ne može uživati u čarima prirode
uvijek i jednako, a kad pogledate moćnu gromadu Durmitora, dočeka
vas čarolija prirode, na koju ni čovjek ni vrijeme nijesu ostavili
traga. Sa divljenjem posmatrate njegova sura pleća, za koje zalazi
sunce, kao da se nikad više neće vratiti. A u zoru, kad krene zov
divljine, oglašavajući neobičnim zvucima svitanje, ali i buđenja
svega živog na planini, imate osjećaj da se ovakav melodični zov
planine ne može niđe doživjeti kao u časovima svitanja na
Durmitoru. Ima neke sličnosti između Durmitora i Durmitoraca i kao
da su gradili kule - tvrđave, ugledajući se na Durmitor. I ne znaš
koje je šljeme preče Durmitorcu, ono kućno u miru ili Šljeme u
planini, u vrijeme rata. I ne znaš da li su Durmitorci sabljama i
puškama branili lice Durmitora, ili je on svojim grebenima i
njedrima štitio glave Durmitoraca."
PREUZMITE KATALOG
IZLOŽBE
Prilog za download
Prilog
Fotogalerija