GORDAN STOJOVIĆ, MARJAN MAŠO MILJANIĆ- CRNOGORCI U JUŽNOJ AMERICI-
20. siječanj 2012.
U izdanju Centra za iseljenike
izašla je iz štampe knjiga "Crnogorci u Južnoj Americi" autora
Gordana Stojovića i Marjana Maša
Miljića.
Knjiga Crnogorci u Južnoj Americi
se koncepcijski sastoji iz četiri dijela i nekolika korisnih
priloga za dalja istraživanja crnogorskih iseljenika u
Argentini i zemljama Južne Amerike:
I. Crnogorska iseljavanja i veze sa
maticom ( a obuhvata crnogorsko iseljeništvo kroz istoriju,
iseljeničke institucije - Maticu iseljenika Crne Gore i Centar za
iseljenike Crne Gore, iseljeničku periodiku Zavičaj, Susrete i
Dijasporu Crne Gore; II. Crnogorska iseljavanja u Južnu Ameriku (od
kraja 19. vijeka do naših dana). Ukazano je na problematiku
izučavanja iseljavanja uopšte a na Zeleni kontinent posebno, kao i
na rezultate dosadašnjeg proučavanja, stepen izučenosti crnogorske
dijaspore u ovom dijelu svijeta, kao i na njen patriotski
karakter.Takođe, u ovome dijelu posebna pažnja je posvećena našem
iseljeništvu u pojedinim južnoameričkim zemljama: Bolivija, Brazil,
Čile, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venecuela. Vjerovatno da i u drugim
zemljama Južne Amerike ima crnogorskih iseljenika, ali u nedostatku
izvora ostaju samo pretpostavke. Iako, nepretenciozno, autor prva
dva dijela knjige Marijan Mašo Miljić je učinio koliko se trenutno
moglo. Trudio se da na osnovu dostupnih izvora i građe obradi
crnogorsko iseljeništvo u Južnoj Americi u cjelini i u pojedinim
zemljama ponaosob. Autor je svjestan da nije mogao dati željenu
sintezu, ali je izvjesnu analitičnost uspio da ostvari, upućujići u
fusnotama na izvore podataka, a često dajući i dodatna pojašnjenja,
informacije i za čitaoce korisne činjenice. Istina, teško je između
dva svjetska rata i u poratnom periodu izvodijiti crnogorsko izvan
jugoslovenskog korpusa. Metodološki pristup i naučni aparat
daju tekstu ovoga istraživača naučno istraživačku utemeljnost.
Autor III. i IV. dijela
monografije, u odnosu na prethodna dva nešto obimnijeg, jeste
Gordan Stojović, koji se crnogorskom dijasporom u Južnoj Americi, a
posebno u Argentini, aktivno bavi skoro petnaestak godina. Tri puta
je boravio u toj velikoj prijateljskoj zemlji, obišao crnogorske
iseljeničke kolonije, susreo se sa našim iseljenicima, boravio kod
njih, družio se i, pored onog što je već znao, saznao i vidio dosta
novoga. Njegov tekst je putopisno-istraživačkog karaktera, obojen
snažnim emocijama, britkim opservacijama, inventivnim komentarom. U
njemu dominira autorov lični doživljaj Argentine, zato nije bilo
potrebno koristiti naučni aparat. Stojovićev lični doživljaj
Argentine miješa se sa njegovim saznanjima o toj zemlji i našim
iseljenicima u njoj. Dio knjige koji zauzima tekst Gordana
Stojovića obogaćen je sa preko stotinu fotografija, faksimila i
drugih dokumenata, što ovom izuzetno dopadljivom i vrijednom štivu
daje posebnu vrijednost.
Autor priče o Argentini predstavio
je tu zemlju i naše iseljenike u njoj preko statističkih podataka,
prvih doseljenika, u više iseljeničkih talasa, kroz nekoliko
perioda, njihovu organizaciju ali i podjele, političke prije svega.
Crnogorska politička emigracija je bila u Argentini relativno
brojna, naročito poslije nelegitimnog i nelegalnog prisajedinjenja
Srbiji (1918), što je izazvalo Božićni ustanak (1919) i vrlo jak
komitski otpor. U istoriji našeg iseljeništva u Argentini važan
datum je otvaranje Generalnog konzulata između dva svjetska rata.
Posebno su obrađeni talasi doseljavanja Crnogoraca u ovu daleku
zemlju. Autor je uspio da da profil naše dijaspore u toj zemlji,
svijest o porijeklu i očuvanju identiteta. Posebno je obradio
crnogorske kolonije u Argentini: Dock Sud, General Madariaga,
Tandil, Venado Tuerto - Aribenjos i Kolonia La Montenegrina.
Četvrti dio monografije, čiji je
autor takođe Gordan Stojović, nosi emotivan naslov Moja Argentina,
što i pored nesumnjive objektivnosti u kazivanju autoru daje
slobodu na suzdržanu subjektivnost. On u ovome dijelu knjige govori
o svojim prvim interesovanjima za tu zemlju i prvom zanimanju za
naše iseljeništvo u njoj. Posebno je elaborirao svoj projekat
Montenegro.com i prve prepiske sa našim iseljenicima. Zasebno je
obradio osnivanje Društva Zeta. Zatim slijedi njegov prvi boravak u
Argentini i susret sa Crnogorcima u General Madariagi, boravak u
njoj i Buenos Ajresu. Nakon izvjesne pauze Gordan se našao po drugi
put u Argentini, boraveći u La Montenegrini. Poslije izvjesnog
vremena uslijedilo je i njegovo treće putovanje. Na kraju je
obznanio svoje susrete sa Crnogorcima koji iz daleke Amerike dolaze
u zavičaj, njihovo oduševljenje zemljom svojih predaka.