povratak na sve vijesti

ČETVRT VIJEKA DRUŠTVA "MONTENEGRO" ZAGREB

srijeda, prosinca 02. 2015.

Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb obilježilo DVADESET PETU GODIŠNJICU OSNIVANJA I DJELOVANJA

      Svečanosti obilježavanja dvadeset pete godišnjice osnivanja i djelovanja Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb održanoj 30. 11. 2015. u ZKL prisustvovao veliki broj uzvanika, gostiju, Crnogorki, Crnogoraca i prijatelja Crne Gore, među kojima i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, pročelnik gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić, predstavnici Ambasade Crne Gore u RH Ana Zeković i Milovan Lučić, brojni predsjednici vijeća i predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba.

      "Dvadeset pet godina u djelovanju jednog društva, a k tome još s naznakom nacionalne manjine, je značajan i vrijedan jubilej za slavljenike ali i za naš Grad Zagreb, jer je to pokazatelj i duše ovog Grada" - riječi su gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića kojima se obratio prisutnima i nastavio: "Naglašavam da  je Grad Zagreb primjer multikulturalnosti, multinacionalnosti i multikonfesionalnosti, zajedničkog života i pune tolerancije. Značajna doprinos tome dali su i daju pripadnici nacionalnih manjina koji žive u Zagrebu, a među njima poseban je Vaš doprinos, doprinos crnogorske nacionalne manjine kao cjeline i istaknutih pojedinaca na skoro svim poljima djelovanja. Ponosan sam na to a još više jer sam prijatelj s mnogima od Vas, jer bez vas Zagreb ne bi bio ono što jeste..."- rekao je između ostalog gospodin Milan Bandić.

       Svečanost četvrt vijeka postojanja Društva "Montenegro" započela je obraćanjem predsjednika Društva Dušana Miškovića koji je rekao:

       "Četvrt vijeka je i prigoda da se prisjetimo onih koji su svojom nesebičnošću i angažmanom omogućili ovako dugo trajanje i djelovanje našeg Društva, kao i onih koji nažalost nijesu više među nama. Molim da minutom šutnje odamo priznanje svim njima…

       Sve je započelo u zagrebačkom restaurantu Plitvice 21. lipnja 1990. kada je jedanaest Crnogoraca formiralo Inicijativni odbor za osnivanje društva “Montenegro”. Inicijativni odbor se vremenom povećavao i proširivao s pripadnicima drugih naroda iz Crne Gore, Hrvatima i drugim građanima Hrvatske koji nisu porijeklom iz Crne Gore. Prije ljeta te 1990. “Montenegro” u osnivanju brojao je četrdesetak članova. Nužno je naglasiti kao kuriozitet da je jedan od članova Inicijativnog odbora i osnivača bio i ugledni zagrebački liječnik Vido Vukić, koji je još 1934., kao student, bio jedan od osnivača Udruženja Crnogoraca u Zagrebu.

      Utvrđeni su i Temeljni ciljevi Društva, a poseban naglasak u nazivu i osnovnim ciljevima postavljen je na „prijatelji Crne Gore“,što govori o namjeri okupljanja ne samo na etničkoj osnovi, a to je ostalo bitnim obilježjem Društva do danas. Definirana je i osnovna svrha formiranja i djelovanja Društva, očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, s naglaskom na razvoju dobrosusjedskih odnosa i suradnju Hrvatske i Crne Gore na području kulture, umjetnosti, znanosti i politike temeljenu na tradiciji koji sežu u duboku prošlost dvaju naroda.

      Osnivačkoj skupštini je prisustvovalo preko 250 osoba – članova i uvaženih gostiju. Stiglo je preko pedeset telegrama podrške iz Crne Gore, Hrvatske i drugih krajeva. Za prvog predsjednika Društva izabran je prof. dr. sc. Uroš Golubović, za predsjednika Glavnog odbora Pavle Spasić, a za tajnika Strahinja Marović. Rješenjem Ministarstva uprave i pravosuđa Republike Hrvatske od 6. 12. 1990. godine Društvo je registrirano, a na temelju odredbi Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana iz 1990. godine.

     Na trećoj skupštini održanoj 13. 2. 1997. Društvo je promijenilo ime u Društvo Crnogoraca i prijatelja „Montenegro – Duklja“, da bi na Skupštini održanoj 8. 3. 2003. Godine bilo ponovo vraćeno ime Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb.

     Povijesne okolnosti toga vremena bitno su odredila načine i mogućnosti djelovanja Društva kao i crnogorske nacionalne manjine u Hrvatskoj, čiji je položaj bio otežan i pozicijom službene politike Crne Gore do 1997. godine.

      Stav prema Crnoj Gori, jasno je određen već na počecima djelovanja Društva, u kontaktima s nizom intelektualaca u Crnoj Gori, kroz podršku Društva i pomoć Crnogorskom federalističkom pokretu (kasnije Crnogorski nacionalni pokret) tiskanju knjige „Elementa Montenegrina“ I i II, iniciranjem osnivanja Crnogorskog vijeća Europskog pokreta, konkretnom podrškom Odboru za povratak Autokefalne Crnogorske crkve kao važnog povijesnog čimbenika crnogorske državnosti, kontaktima s Društvom poštovalaca Dinastije Petrović – Njegoš i drugima. Važan događaj toga perioda bila je organizacija tribine Mali narodi Europe – Crnogorski narod u suradnji s Hrvatskim Vijećem Europskog pokreta 5. travnja 1991. Na tribini su sudjelovali crnogorski književnici, javni i kulturni radnici i čelnici nekih crnogorskih političkih stranaka. Tribina je u Crnoj Gori i Srbiji izazvala oštre napade, posebice u sredstvima javnog informiranja. Poslužila je za „obračun“ sa sudionicima tribine, dok su članovi „Montenegra“ stigmatizirani pogotovu u medijima Crne Gore.

     Značajnim bilježimo i pomoć u međunarodnom priznanju Crnogorskog P.E.N. Centra, s kojim je suradnja intenzivirana u prvoj polovici 1991. u vrijeme borbe crnogorskih pisaca i intelektualaca, na čelu s akademikom Pavlom Mijovićem, za njegovo međunarodno priznanje.

      Svoj antiratni stav i osudu agresije Društvo je izrazilo organizacijom protestnog skupa u Europskom domu u Zagrebu u povodu napada na Dubrovnik i Hrvatsku. Na skupu je sudjelovao veliki broj Crnogoraca. Cijeneći značaj skupa Fond za spas Dubrovnika „SVETI  VLAHO“ pismeno je zahvalio Društvu.

    Više članova „Montenegra“ sudjelovalo je u probijanju opsade Dubrovnika i protestu  svjetskoj zajednici i savjesti čovječanstva u konvojima Libertas I i II. Organizirana je izložba u humanitarne svrhe, jednog od osnivača „Montenegra“ akademskog slikara Dimitrija Popovića. Prihodom od prodaje, kupljena je hrana i u studenom 1991. upućena kamionom za djecu u Vukovaru.

    Društvo je 1992. izdalo kazetu s pjesmom „Dobro jutro Crna Goro“ u interpretaciji pjevača Danijela Popovića. U listopadu 1992. Društvo je javno podržalo i pozdravilo akciju kulturnih i znanstvenih radnika Cetinja i Crne Gore u osudi pljačke kulturnih dobara iz dubrovačke regije kao i nastojanjima za povratak istih koji je uslijedio u svibnju 1994.

    Od 1999. do 2006. godine, Društvo najveći dio svojih aktivnosti koordinira s NZCH. Među prvima iz tog perioda je i Stav o crnogorskom pitanju iz svibnja 1999. Stav je dostavljen Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, Predsjedniku Republike Crne Gore, Skupštini Republike Crne Gore, Predsjedniku Vlade Republike Crne Gore, veleposlanicima država stalnih članica Vijeća sigurnosti UN, veleposlanicima zemalja bivše Jugoslavije i još nekih zemalja.

    U Stavu o crnogorskom pitanju su, između ostaloga, iznesene relevantne pravne i druge činjenice te razlozi i pokazatelji o neotuđivom pravu Crnogoraca i građana Crne Gore da imaju suverenu i međunarodno priznatu državu Crnu Goru, naglašavajući da se radi o stavovima Crnogoraca Hrvatske, ali da je pravo jedino građana Crne Gore da odlučuju o svojoj sudbini i o svojoj državi. Nakon toga je slijedilo Otvoreno pismo Predsjedniku Vlade Republike Crne Gore gospodinu Filipu Vujanoviću. Uoči Konferencije socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka o Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi u Beču, upućeno je i pismo tadašnjem predsjedniku Socijaldemokratske partije Hrvatske, gospodinu Ivici Račanu. Neposredno pred održavanje Konferencije Pakta o stabilnosti u Sarajevu, 27. 7. 1999. upućeno je Otvoreno pismo sudionicima konferencije Pakta o stabilnosti. Uoči održavanja summita Pakta o stabilnosti jugoistočne Evrope u Zagrebu, organizirano je od 11. do 18. 11. 2000. potpisivanje peticije za samostalnu Crnu Goru.

    Članovi Društva su uzeli aktivno učešće u aktivnostima Nacionalne zajednice na izradi osnovnih dokumenata vezanih za održavanje Prvog kongresa crnogorskih iseljenika u New York-u 10. i 11. 10. 1999. godine. Većina njezinih prijedloga ušla je u završne kongresne dokumente: Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori i Zaključke, kao i u pripremi Drugog svjetskog kongresa crnogorskih iseljenika održanog na Cetinju 12. i 13. 8. 2000. Ogroman posao programske i organizacijske koordinacije priprema za Kongres, na svjetskoj razini, odradila je NZCH i članovi našeg Društva.

     Navodim samo jedan dio aktivnosti Društva toga perioda kao pokazatelj svjesnosti i razumijevanja članova društva onoga što se naziva povijesni trenutak kao i svoje mjesto i uloga u njemu. Stoga danas i možemo reći da smo ponosni na svoje djelovanje.

     Dame i gospodo, dragi prijatelji, osvrćući se u prethodnih četvrt vijeka djelovanja Društva na onim osnovnim ciljevima i svrsi njegovog formiranja samo ću taksativno navesti ona najznačajnija događanja bez namjere da umanjujem značaj svih ostalih koja su mnogobrojna i za čije nabrajanje ne bi bilo dovoljno večerašnje kompletno planirano vrijeme za ovu svečanost. Sam podatak da Društvo „Montenegro“ u zadnjih desetak godina ima jedno ili dva događanja tjedno dovodi nas do impozantnih brojki, a ako tome dodamo i broj učesnika događanja s pravom možemo reći da smo dio kulture i tradicije, onoga što su obilježja nacionalnog identiteta ugradili u sredini svoga življenja u kulturna događanja i život Grada Zagreba.

     Društvo je bilo inicijator osnivanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Zajednička programska aktivnost obilježila je njihovo djelovanje u prvim godinama zajedničkog rada u što spada i organizacija u Zagrebu 25. i 26. studenoga 1994. skupa Pola milenijuma Crnojevića štamparije, uz učešće više intelektualaca i znanstvenika iz Crne Gore i Hrvatske. Prilozi sa skupa objavljeni su u knjigama: „Pola milenijuma Crnojevića štamparije“ (sažetak radova 1994.) i kasnije 1996. zbornik radova pod istim nazivom.Sredinom devedesetih godina dolazi do razilaženja koja su rezultirala i ružnim događanjima koje u ovako svečarskoj prilici nije potrebno navoditi. U izdavačkoj djelatnosti devedesetih godina Društvo je objavilo desetak naslova među kojima su ELEMENTA MONTENEGRINA I (1991), ELEMENTA MONTENEGRINA II (1992), dvije knjige Jevrema Brkovića (1991), tri knjige Pavla Mijovića (1992), dvije knjige Danila Radojevića (1993 i 1998), knjigu Ognjena Radulovića (1993) te dramu Radoslava Ratkovića „Podgorička skupština“ (1998). Na engleskom jeziku objavili smo 1993 godine Literatura MONTENEGRINA I. Osnivanjem Matice crnogorske 1994. godine započela je intenzivna suradnja Društva i Matice na kulturnom planu, a ta suradnja traje i danas.

     Tradicionalno, Društvo već sedamnaest godina uspješno organizira Lučindanske susrete u okviru kojih je i započeta manifestacija Dani crnogorske kulture u okviru koje smo javnosti Republike Hrvatske predstavljaju najznačajnija događanja u suvremenoj kulturi Crne Gore (gostovanjem pojedinaca, kazališnih predstava, glazbenih grupa, pijanista, gitarista, violinista, opernih pjevačica i sl.), kao i naša dostignuća na očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Na Lučindanskom susretima koji su postali svojevrstan pokazatelj statusa i ugleda crnogorske zajednice u Republici Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, unazad osam godina predstavljamo i GRAD GOST iz Crne Gore kojim obogaćujemo kolorit crnogorskih kulturnih obilježja u sredini življenja.

    Odista smo postali prepoznatljivi u gradu Zagrebu po nizu manifestacija koje su proglašene najuspješnijim kulturnim događanjima u Gradu Zagrebu, samo da podsjetim „Hommage Njegošu“; „Dušan Vukotić zaboravljeni vizionar“; „Večeri s Majom“; „Svečani koncerti i u povodu Dana nezavisnosti“; „Dokumentarni film u Crnogorskom domu“; „Saloma Dimitrije Popović“, uz to Društvo je bilo i jeste nositelj aktivnosti na predstavljanju knjiga iz izdavačke djelatnosti NZCH.

     Treba posebno istaknuti djelovanje našeg Zbora, koji redovito nastupa na svim našim događanjima i koji ove godine slave vrijedan jubilej – 15 godina rada. Danas naš Zbor „Montenegro“ po svojoj kvaliteti ne zaostaje i za mnogim poznatijim zborovima nacionalnih manjina usuđujem se reći u Republici Hrvatskoj u što će te se uvjeriti i večeras. Tradicionalna  suradnja  i zajednički nastupi će biti i obilježje večerašnjeg nastupa u drugom dijelu naše svečanosti s  KUD „Žumberčani“ iz Zagreba i SKD „Prosvjeta“ iz Zagreba.

    Danas slavimo i nije ni mjesto ni vrijeme da govorimo o problemima koje smo imali, a vjerujte mi to, i znamo da je bilo i neugodnih situacija u kojoj su se članovi Društva i Društvo kao cjelina nalazili. O tome ćemo govoriti možda drugom prilikom.

    Dame i gospodo, dragi prijatelji, treba naglasiti da bi bilo sve teže postići da nijesmo imali podršku nekih institucija Republike Hrvatske, a naročito podršku našeg Zagreba. Koristim priliku da se posebno zahvalim gradonačelniku Grada Zagreba gospodinu Milanu Bandiću i njegovim suradnicima na razumijevanju i podršci u realizaciji svih naših značajnih aktivnosti.

   Ograničeno vrijeme mog obraćanja onemogućava me da pojedinačno navedem i one koji su financijski pomagali aktivnosti Društva, no siguran sam da će se oni prepoznati i da mi neće zamjeriti. Smatram potrebnim spomenuti i ljude koji su u ovom razdoblju vodili Društvo, a to su: Uroš Golubović, prvi predsjednik Društva, zatim Ljubomir Kuljača,Veselin Vujović, Danilo Ivezić i Dušan Mišković.

    Sva ova aktivnost ne bi bila moguća bez pojedinaca, onih koji su svojim zalaganjem i aktivnošću u proteklom periodu dali neizbrisiv pečat Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, stoga im se još jednom na dvadeset petogodišnjici Društva zahvaljujem!

   Hvala i vam koji ste večeras s nama, uživajte u nastavku ove svečanosti!

   Živjeli!“

    U kulturno umjetničkom programu koji je uslijedio nakon obraćanja učestvovali su:

- KUD „ŽUMBERČANI“ ZAGREB

- PJEVAČKI ZBOR SKD „PROSVJETA“ ZAGREB

- PJEVAČKI ZBOR „MONTENEGRO“ ZAGREB

    Nastup triju zborova propraćen je dugotrajnim pljeskom i komentarima o odista uspješnom nastupu, zavidnoj razini i kvaliteti učesnika i ukupnom zadovoljstvu svečanošću kojom su članovi Društva dostojanstveno obilježili veliki jubilej.

U FOTOGALERIJI KORIŠTENE FOTOGRAFIJE Tonija Hnojčika