povratak na sve vijesti

DCK- DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE- IZLOŽBA

srijeda, rujna 26. 2018.

U organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Državnog arhiva Crne Gore u Zagrebu je 25. 9. 2018 otvorena IZLOŽBA "Njegoš u socijalističkoj Crnoj Gori 1945.- 1990." Izložbu je otvorio ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović

U prisustvu brojnih uzvanika i gostiju među kojima su bili: akademik Pavle Rudan, režiser Veljko Bulajić, akademik Dimitrije Popović, akademik Tonko Maroević, publicistica Mikla Babić u Zagrebu je u Crnogorskom domu otvorena izložba "Njegoš u socijalističkoj Crnoj Gori 1945.- 1990." u okviru projekta Dani crnogorske kulture a kao rezultat uspješne suradnje Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Državnog arhiva Crne Gore.

Autorica izložbe je Jadranka Selhanović, pomoćnica direktora Državnog arhiva CG, a izložbu je otvorio ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanbović.

Prisutne u ime organizatora pozdravio predsjednik NZCH Danilo Ivezić riječima:

"...Jedan od projekata u ukupnom programskom djelovanju Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske jesu DANI CRNOGORSKE KULTURE  (kontinuirano se održava od 2004. godine) s osnovnim ciljem da javnosti Republike Hrvatske predstavimo ono najznačajnije iz suvremene crnogorske kulture, kako pojedince tako i institucije, u različitim područjima, ali i ono što čini tradicionalno obilježje kulture i nacionalnog identiteta, s namjerom da ta događanja postanu dio kulturnih događanja sredina u kojoj živimo kao integrirane vrijednosti ukupne kulture Republike Hrvatske.

Kroz različite sadržaje: izložbe, Dane crnogorskog filma, koncerte, kazališne predstave, književna predstavljanja ugostili smo više od stotinu pojedinaca i grupa koji čine ono najznačajnije na kulturnoj sceni Crne Gore, ali i institucije kroz tematske izložbe, predavanja i tribine.

Samo da podsjetim na neka imena: Vojo Stanić, Nikola Simanić, Mihailo Mujo Jovićevića, Ela Božović, Natalija Đuranović, Miodrag Šćepanović, Goran Ćetković, Ratko Odalović, Branislav Sekulić, 33 autora članovi ULUCG, Vladimir Đuranović, Selma Đečević, Nikica Raičević, Aldemar Ibrahimović, Abaz Dizdarević, Sabaheta Beka Masličić, Irvin Masličić, Rajko Todorović, Igor Rakčević, Dragan Radulović, Balša Beković, Ognjen Spahić, Pavle Goranović, Dragana Tripković, Tanja Bakić, Rut Stefanović, Sanja Martinović, Aleksandar Bećanović, Andrej Nikolaidis, Nikola Vukčević, Željko Sošić, Marija Perović, Branko Baletić, Andro Martinović, Ratimir Martinović, Roman Simović, Bojan Martinović, Amanda Stojović, Danijel Cerović, Milica Visković, Srđan Bulatović, Darko Nikčević i brojni drugi ne manje značajnim i vrijedni na kulturnoj sceni Crne Gore, dapače.

Radili smo i niz projekata s Dimitrijem Popovićem , a neki od njih su proglašeni najboljim ili najznačajnijim kulturnim dešavanjima u Republici Hrvatskoj, rezultat jednog od njih je i skulptura „U slavu Njegoševe misli“ koju smo poklonili Cetinju.

Sve je bilo moguće u  suradnji s Ministarstvom kulture Crne Gore, pa mi je posebno zadovoljstvo i pozdraviti gos. Aleksandra Bogdanovića, ministra kulture Crne Gore i zahvaliti mu što je večeras ovdje s nama, zatim s CEKUM- om, Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore, Maticom crnogorskom, Crnogorskom kinotekom, Arhivom RTCG, Državnim arhivom Crne Gore s kojim evo organiziramo treću izložbu, nakon „1910- godine jubileja“, „Novca u CG“ danas je to „Njegoš u socijalističkoj CG 1945.-1990.“ autorice Jadranke Selhanović koju također pozdravljam s posebnim zadovoljstvom.

Ovaj kratki pregled jednog segmenta djelovanja NZCH kao uvod u večerašnju Izložbu i priču o „Njegošu“ za koju autorica Jadranka Selhanović kaže: U namjeri da se prikaže ta Njegoševa prisutnost u jednoj od naših istorijskih epoha osmišljena je ova izložba..."

Zašto ova izložba i s kojim ciljem autorica izložbe Jadranka Selhanović kaže: 

"Ni više od 160 godina nakon smrti, ne prestaje interesovanje za ličnost i djelo Petra II Petrovića Njegoša. Crnogorski vladar i pjesnik i dalje živi u stvarnosti svake naše generacije, iako u različitim sferama: u nauci, umjetnosti, mitu... Njegova ličnost, i još više njegovo djelo, stalno podstiču nova tumačenja i istraživanja, ali i brojne kontroverze, sučeljavanja, spoznaje. U proteklih 160 godina, Njegoš nije izgubio ni važnost u politici i ideologiji. Za sve političke sisteme koji su na našem prostoru postojali u prošlom i pretprošlom vijeku, on je imao veliko značenje. Svaka politika i ideologija željela ga je predstaviti svojom pretečom, istomišljenikom ili privrženikom, i pri tome sebe prikazati velikim poklonikom njegove ličnosti, ideja i djela. Tako ni jedna crnogorska stvarnost, bila ona naučna ili politička, nije ostala bez Njegoševe izrazite prisutnosti. Upravo u namjeri da se prikaže ta Njegoševa prisutnost u jednoj od naših istorijskih epoha, osmišljena je izložba dokumenata “Njegoš u socijalističkoj Crnoj Gori 1945-1990. godine”, koju je, povodom 200. godina od Njegoševog rođenja priredio Državni arhiv Crne Gore.

Odabrane arhivalije izložene su u tri tematske cjeline: Država slavi Njegoša, Njegošev mauzolej na Lovćenu i U odbrani crnogorskog identiteta."

Otvarajući izložbu ministar kulture Alekjsandar Bogdanović je rekao:

“Period koji je prezentovan izložbom Državnog arhiva, jeste vrijeme prema kojem nas istorijska distance, potrebna za objektivno sagledavanje činjenica, počinje obavezivati na sveobuhvatnu analizu statusa i značaja Njegoševog djela u društvu jedne dominantne ideologije. Uzimajući u obzir da je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija predstavljala prilično liberalnu varijantu jednopartijskog socijalističkog uređenja, mora se konstatovati da je tokom tog perioda Njegoševo djelo u velikoj mjeri bilo relaksirano ideoloških upliva i ostavljeno vrijednosnom sudu nauke o književnosti. Štaviše, u tom period skinut je balast čestih nacionalnih zloupotreba ovog opusa, koje su bile svojstvene epohi kraljevine Jugoslavije. Arhivska građa nam svjedoči o korektnom odnosu prema Njegoševom liku i djelu, a ono što bismo mogli prepoznati kao neku vrstu ideološke intervencije svodilo se na nekada prenaglašen kontekst Njegoševog djela kao inspiracije za narodnooslobodilačku borbu i rodoljublje u XX vijeku. Sve u svemu, Njegoš je i tada zauzimao mjesto jednog od najvažnijih vrhova južnoslovenske književnosti, a njegova djela su, zahvaljujući sputavanju klero-nacionalističkih tumačenja, dobila nove interpretacije modernijih književno-kritičkih pravaca.”

 “Stalna intrigantnost Njegoševog djela proizilazi iz njegove duboke problematizacije univerzalnih etičkih antagonizama, lociranih na prostoru koji je uvijek, u manjoj ili većoj mjeri. bio “burna brežina”. Ta izoštrena stvarnost, u kojoj se permanentno stvara istorija, dobila je svoj najupečatljiviji književni odraz upravo u djelima Petra II Petrovića Njegoša. Otuda i silne kontroverze, svojatanja i zloupotrebe koje su Njegoševu književnu umjetnost razlile i u opskurne rukavce politikanstva i populizma. Ova izložba nam pokazuje da je epoha koja je njome tretirana pokazivala mnogo više senzibiliteta prema Njegoševom književnom djelu, iako joj danas spočitavamo nedostatak slobode i pluralizma. Zato se moramo zapitati – jesmo li skloni predrasudama kada se osvrćemo na tu skorašnju prošlost, ili je naš pluralizam samo prividan?“

Dokument