Statut NZCH
NACIONALNA ZAJEDNICA
CRNOGORACA HRVATSKE
10 000 ZAGREB, Trnjanska c.
35; tel./fax. 01/6197- 078
e-mail: montenegro@net.amis.hr
STATUT NACIONALNE ZAJEDNICE
CRNOGORACA HRVATSKE
Na temelju članka 7. stavka
1., članka 11. u vezi s člankom 19. stavkom 1. Zakona o udrugama
(NN 88/01, 11/02) i člankom 27. Statuta Nacionalne zajednice
Crnogoraca Hrvatske od 23. 3. 20001., Skupština Nacionalne
zajednice Crnogoraca Hrvatske održana 23. 9. 2006. godine
donosi:
STATUT
NACIONALNE ZAJEDNICE
CRNOGORACA HRVATSKE
I. OSNOVNE
ODREDBE
Članak 1.
Nacionalna zajednica Crnogoraca
Hrvatske (dalje: Nacionalna zajednica) je osnovana radi
ostvarivanja interesa, ciljeva i potreba građana Republike Hrvatske
crnogorske nacionalnosti, utvrđenih ovim Statutom, zakonima i
drugim propisima.
Nacionalna zajednica je savez
udruga (dalje: Članica) koje su osnovane i djeluju na teritoriji
Republike Hrvatske, a kojima je cilj zaštita i unaprjeđivanje
interesa građana Republike Hrvatske crnogorske nacionalnosti u
očuvanju crnogorskog nacionalnog identiteta, crnogorskog jezika,
crnogorske kulture, književnosti i umjetnosti, kao i njegovanju i
očuvanju crnogorsko- hrvatskih odnosa.
Članak 2.
Naziv Nacionalne zajednice glasi:
NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE
Skraćeni naziv glasi: NZCH.
Članak 3.
Nacionalna zajednica djeluje na
području Republike Hrvatske, putem svojih članica.
Sjedište Nacionalne zajednice je u
Zagrebu.
Odluku o promjeni sjedišta donosi
Skupština Nacionalne zajednice.
Adresa Nacionalne zajednice je
Trnjanska c. 35.
Odluku o promjeni adrese Nacionalne
zajednice donosi Predsjedništvo Nacionalne zajednice.
Članak 4.
Način organiziranja rada Nacionalne zajednice utvrđuje se ovim
Statutom i drugim aktima.
Članak 5.
Nacionalna zajednica ima pečat.
Pečat je okrugla oblika. U sredini pečata oslikan je državni grb
Republike Crne Gore.
Tekst polukružno ispisan na
unutarnjem obodu glasi:
NACIONALNA ZAJEDNICA
CRNOGORACA HRVATSKE ZAGREB.
Riječ ZAGREB
odvojena je od ostalog teksta točkama.
Članak 6.
Nacionalna zajednica će koristiti,
osim simbola Republike Hrvatske, i simbole Republike Crne Gore, na
način kako je to uređeno propisima Republike Hrvatske.
Članak 7.
Rad Nacionalne zajednice i svih
njenih tijela je javan.
Javnost rada se ostvaruje
informiranjem hrvatskih građana crnogorske nacionalnosti i ostalih
građana Republike Hrvatske o svim aktivnostima, putem medija i
putem svojih glasila.
Službeno glasilo Nacionalne
zajednice je CRNOGORSKI GLASNIK.
Članak 8.
Nacionalna zajednica je pravna
osoba.
Nacionalna zajednica je
neprofitabilna pravna osoba.
Ako Nacionalna zajednica ostvari
dobit, ta se dobit ima upotrijebiti u svrhu daljnjeg unaprjeđivanja
svoga rada.
Nacionalna zajednica ima svoj
račun.
Članak 9.
Rad u Nacionalnoj zajednici i
njenim tijelima je dobrovoljan društveni rad, temeljen na načelima
zakonitosti, etike, odgovornosti i slobode.
Članak 10.
Nacionalnu zajednicu zastupa i
predstavlja predsjednik predsjedništva Nacionalne zajednice. U
slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, Nacionalnu zajednicu
zastupa i predstavlja jedan od potpredsjednika predsjedništva
Nacionalne zajednice.
Članak 11.
Nacionalna zajednica za svoje
obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
II. TEMELJNI CILJEVI I
ZADACI
Članak 12.
Temeljni ciljevi Nacionalne
zajednice jesu:
- Koordinacija rada, članica, koji je od zajedničkog
interesa;
- Očuvanje nacionalnog identiteta Crnogoraca;
- Očuvanje, njegovanje, poticanje, unaprjeđivanje, razvijanje i
populariziranje kulturnog, intelektualnog, historijskog i duhovnog
identiteta crnogorskog naroda i njegovih autentičnih vrijednosti na
svim područjima ljudskog stvaralaštva i djelovanja;
- Upoznavanje s crnogorskom nacionalnom i kulturnom
baštinom;
- Upoznavanja i očuvanje crnogorskih narodnih običaja;
- Pomoć Crnogorcima, građanima Republike Hrvatske u ostvarivanju
prava zagarantiranih zakonima Republike Hrvatske i prava koja
proističu iz međunarodnih akata, a odnose se na prava nacionalnih
manjina i
- Suradnja s državnim tijelima,
organizacijama i drugim etničkim i manjinskim udrugama u cilju
promicanja i unaprjeđivanja, kulturnih i obrazovnih,
međunacionalnih odnosa u Republici Hrvatskoj.
Članak 13.
Polazeći od temeljnih ciljeva ovog
Statuta zadaci se ostvaruju:
- Organiziranjem znanstvenih, stručnih, kulturnih, umjetničkih
simpozija, tribina, predavanja, skupova i drugih
manifestacija;
- Organiziranjem likovnih izložbi, kazališnih predstava,
glazbenih priredbi;
- Ustrojavanjem knjižnica, izdavanjem knjiga, brošura, listova i
časopisa od interesa i značaja za nacionalni identitet Crnogoraca i
druge interese Crnogoraca i
- Osnivanjem dopunskih škola za djecu i mladež crnogorske
nacionalnosti.
Članak 14.
Nacionala zajednica uspostavlja i
razvija odnose sa matičnom državom Crnom Gorom, radi očuvanja i
unaprjeđenja nacionalnog i kulturnog bića Crnogoraca.
Nacionalna zajednica uspostavlja i
razvija odnose sa crnogorskim udruženjima u svijetu i može se
učlanjivati u saveze i druge oblike udruživanja u zemlji i
inozemstvu.
Odluku iz prethodnog stavka, na
prijedlog predsjedništva Nacionalne zajednice donosi Skupština
Nacionalne zajednice.
Članak 15.
Temeljni ciljevi i
zadaci iz članaka 12., 13. i 14. ovog Statuta predstavljaju
djelatnost Nacionalne reko članica.
i i zadaci iz članaka 12., 13. i
14. ovog Statuta predstavljaju djelatnost Nacionalnezajednice koja
se ostvaruje zajednice koja se ostvaruje preko programa
članica.
III.
ČLANSTVO U NACIONALNOJ ZAJEDNICI
Članak 16.
Crnogorska udruga postaje članicom
Nacionalne zajednice na temelju odluke svog nadležnog tijela i
odluke Skupštine Nacionalne zajednice.
Crnogorska udruga je obvezna uz
odluku o učlanjenju u Nacionalnu zajednicu dostaviti:
- Statut,
- Rješenje o registraciji, za registrirane udruge,
- Podatke o osobi ovlaštenoj za zastupanje, te podatke o
članovima svog izvršnog tijela i
- Popis članova.
Članak 17.
Članica
učlanjenjem u Nacionalnu zajednicu ima prava i obveze koje
proizlaze iz ovog Statuta, drugih akata i odluka tijela Nacionalne
zajednice.
Članice Nacionalne zajednice imaju
pravo i obvezu sudjelovanja u svim aktivnostima Nacionalne
zajednice, da biraju delegate u tijela Nacionalne zajednice te da
daju prijedloge, mišljenja i sugestije, kao i da čuvaju i podižu
ugled i značaj kako članice, tako i Nacionalne zajednice kao
cjeline.
Članak 18.
Članstvo u Nacionalnoj zajednici
prestaje:
- Istupanjem
članice,
- Prestankom
djelovanja,
- Zabranom
rada i
-
Isključenjem.
Odluku o isključenju članice iz
Nacionalne zajednice, na obrazloženi prijedlog predsjedništva
Nacionalne zajednice, donosi Skupština Nacionalne zajednice
dvotrećinskom većinom prisutnih delegata.
Članak 19.
Nacionalna zajednica putem članica
potiče i inicira osnivanje crnogorskih udruga na cijelom teritoriju
Republike Hrvatske gdje žive pripadnici crnogorske
nacionalnosti.
Stručna pomoć i sredstva za
osnivanje crnogorskih udruga osigurava Nacionalna zajednica.
IV.
UPRAVLJANJE NACIONALNOM ZAJEDNICOM
Članak 20.
Nacionalnom zajednicom se upravlja
preko njenih tijela.
Tijela Nacionalne zajednice su:
- Skupština Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske,
- Predsjedništvo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske
1. Skupština Nacionalne zajednice Crnogoraca
Hrvatske
Članak 21.
Skupština
Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske (dalje: Skupština) je
najviše tijelo Nacionalne zajednice.
Skupštinu čine delegati
članica.
Mandat delegatima u Skupštini traje
četiri (4) godine, s pravom članice da može tijekom mandata vršiti
zamjenu delegata.
Članak 22.
Delegate u Skupštinu bira nadležno
tijelo članice.
Članica delegira u Skupštinu četiri
(4) delegata crnogorske nacionalnosti.
Uz delegate iz prethodnog stavka,
predsjednici članica, su po funkciji delegati u Skupštini.
Članak 23.
Rad Skupštine odvija se na
sjednicama koje mogu biti redovne ili izvanredne.
Redovna Skupština održava se jednom
godišnje, a izvanredna Skupština održava se prema potrebi.
Sjednice Skupštine saziva i
predsjedava im predsjednik Skupštine.
Predsjednik Skupštine saziva
Skupštinu na osobnu inicijativu, na prijedlog predsjedništva
Nacionalne zajednice ili na zahtjev najmanje dvije (2) članice.
Predsjednik Skupštine obavezan je
zakazati Skupštinu u roku od trideset (30) dana od dana zaprimanja
prijedloga.
Na redovnoj Skupštini raspravlja se
i odlučuje o svim pitanjima iz područja rada i djelovanja.
Izborna Skupština održava se svake
četiri (4) godine.
Članak 24.
Izvanrednu Skupštinu saziva
predsjednik Skupštine na prijedlog predsjedništva Nacionalne
zajednice, ili na prijedlog najmanje dvije (2) članice.
Predlagač sazivanja izvanredne
Skupštine dužan je pismeno obrazložiti svoj prijedlog i predložiti
dnevni red.
Predsjednik Skupštine obvezan je
zakazati Skupštinu u roku od trideset (30) dana od dana
zaprimanja prijedloga.
Izvanredna Skupština raspravlja i
odlučuje samo o pitanjima zbog kojih je sazvana.
Članak 25.
Ako predsjednik Skupštine ne sazove
Skupštinu u roku iz članak 23. i 24. ovoga Statuta, Skupštinu
saziva predsjedništvo Nacionalne zajednice u daljnjem roku od
petnaest (15) dana.
Članak 26.
Skupština pravomoćno raspravlja i
odlučuje ako je na sjednici prisutna natpolovična većina svih
delegata.
Odluka je donesena kada je za nju
glasala natpolovična većina prisutnih delegata, osim u slučaju da
je ovim Statutom utvrđena drugačija kvalificirana većina.
Glasanje je javno, a može se
glasati i tajno, ukoliko se za takav način odluči natpolovična
većina prisutnih delegata.
Na Skupštini se vodi zapisnik, koji
potpisuju zapisničar, dva ovjerovitelja zapisnika i predsjednik
Skupštine.
Rad Skupštine je javan.
Članak 27.
Skupština Nacionalne zajednice
nakon prijedloga članica:
- Donosi Statut Nacionalne zajednice i druge akte, kao i njihove
izmjene i dopune;
- Daje autentično tumačenje Statuta i drugih akata koje je
donijela;
- Utvrđuje osnovne pravce djelovanja Nacionalne zajednice;
- Bira i opoziva predsjednika i potpredsjednika Skupštine i
Predsjedništvo Nacionalne zajednice;
- Razmatra i usvaja izvještaj o radu izabranih tijela Nacionalne
zajednice;
- Razmatra i usvaja financijski plan i završni račun Nacionalne
zajednice;
- Odlučuje o novim oblicima organiziranja unutar Nacionalne
zajednice;
- Odlučuje o učlanjenju Nacionalne zajednice u saveze i druge
oblike udruživanja;
- Odlučuje o isključenju članice iz Nacionalne zajednice;
- Donosi odluku o prestanku rada Nacionalne zajednice;
- Odlučuje o svim drugim pitanjima za koja je temeljem odredbi
ovog Statuta nadležna i
- Obavlja nadzor nad provedbom Statuta Nacionalne zajednice.
Članak 28.
Predsjednik Skupštine priprema,
saziva i vodi sjednicu Skupštine.
U slučaju spriječenosti
predsjednika Skupštine, u njegovim poslovima, pravima i obvezama,
zamjenjuje ga potpredsjednik Skupštine.
Predsjednik i potpredsjednik
Skupštine za svoj rad odgovaraju Skupštini.
2.Predsjedništvo
Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske
Članak 29.
Predsjedništvo Nacionalne zajednice
Crnogoraca Hrvatske (dalje: Predsjedništvo) izvršno je tijelo
Nacionalne zajednice.
Broj članova Predsjedništva ovisi o
broju članica Nacionalne zajednice i utvrđuje se sukladno članku
30. stavku 3. ovoga Statuta.
Mandat članovima Predsjedništva
traje četiri (4) godine.
Na prvoj konstituirajućoj sjednici
Predsjedništva, članovi između sebe biraju predsjednika i dva (2)
potpredsjednika Predsjedništva.
U radu predsjedništva može
sudjelovati predsjednik Skupštine.
Članak 30.
Članove Predsjedništva bira
Skupština.
Pravo predlaganja članova
Predsjedništva imaju članice Nacionalne zajednica,
Članice koje imaju do pedeset (50)
članova ima pravo i obvezu u Predsjedništvu predložiti jednog (1)
kandidata, članice koja imaju od pedeset jednog (51) do sto (100)
članova predlažu dva (2) kandidata, a članice koje imaju više od
sto jednog (101) člana predlažu tri (3) kandidata u
Predsjedništvo.
Članak 31.
Lista kandidata za Predsjedništvo
se formira na prijedlog članica.
Lista kandidata za Predsjedništvo
se utvrđuje na Skupštini.
Skupština većinom glasova prisutnih
delegata potvrđuje Listu kandidata za Predsjedništvo.
Članak 32.
Predsjedništvo se bira javnim
glasovanjem, a može se glasovati i tajno ukoliko se za takav
prijedlog izjasni natpolovična većina prisutnih delegata.
Članak 33.
Predsjedništvo za svoj rad odgovara
Skupštini.
Skupština može člana Predsjedništva
i cijelo Predsjedništvo opozvati i prije isteka mandata, u slučaju
da svoje obveze ne obavljaju na način utvrđen ovim Statutom.
U slučaju opoziva člana
Predsjedništva, Skupština bira novog člana čiji mandat traje do
kraja mandata Predsjedništva. Ako se opozove cijelo Predsjedništvo,
Skupština bira novo Predsjedništvo s punim mandatom od četiri (4)
godine.
Član Predsjedništva ima pravo dati
ostavku na članstvo. Ostavku podnosi Predsjedništvu koje o tome
obavještava Skupštinu.
U slučaju ostavke člana
Predsjedništva, Skupština na prvom zasjedanju bira novog člana
Predsjedništva.
Članak 34.
Sjednice Predsjedništva saziva i
predsjedava im predsjednik Predsjedništva na osobnu inicijativu ili
na zahtjev najmanje tri (3) člana Predsjedništva.
Sjednice Predsjedništva održavaju
se prema potrebi, a najmanje jednom u tri (3) mjeseca.
U slučaju odsutnosti ili
spriječenosti predsjednika Predsjedništva, sjednicu Predsjedništva
saziva jedan od potpredsjednika Predsjedništva kojega ovlasti
predsjednik Predsjedništva.
Predsjedništvo donosi pravovaljane
odluke na sjednicama na kojima je prisutna natpolovična većina
ukupnog broja članova Predsjedništva.
Poslovnikom o radu Predsjedništva,
pobliže se određuje način rada i funkcioniranje Predsjedništva.
U hitnim slučajevima, radi
donošenja odluka, sjednica Predsjedništva može biti održana
telefonski, s tim da tekst donesene odluke naknadno potpišu članovi
Predsjedništva, koji su sudjelovali u njenom donošenju,
telefonski.
Članak 35.
Predsjedništvo:
- Provodi odluke, zaključke i preporuke Skupštine;
- Poduzima aktivnosti i mjere za ostvarivanje ciljeva i zadataka,
te unaprjeđivanja organizacije rada Nacionalne zajednice;
- Utvrđuje program rada i plan rada Nacionalne zajednice;
- Poduzima potrebne mjere i aktivnosti u cilju realizacije
zajedničkih programa i akcija;
- Objedinjuje planove i programe članica radi osiguranja
financijskih sredstava;
- Predlaže donošenje te izmjene i dopune Statuta i ostalih akata
iz nadležnosti Skupštine;
- Donosi pojedine akte radi izvršavanja ciljeva iz ovog Statuta
te izvršavanja svih obveza, osim onih akata iz nadležnosti
Skupštine;
- Predlaže kriterije o zastupljenosti članica u tijelima
Nacionalne zajednice;
- Donosi odluku o prijemu članica u Nacionalnu zajednicu između
dvije skupštine;
- Upravlja cjelokupnom imovinom Nacionalne zajednice;
- Donosi financijski plan i završni račun Nacionalne
zajednice;
- Donosi plan financijskih troškova zajedničkih funkcija
Nacionalne zajednice;
- Osniva Stručnu službu Nacionalne zajednice;
- Zaključuje Ugovore o radu sa zaposlenicima i donosi sve
potrebne odluke u vezi s radom i radnim obvezama;
- Osniva stalne ili privremene komisije, odbore i druga tijela u
cilju izvršenja zadataka i programa i
- Između zasjedanja Skupštine obavlja sve poslove neophodne za
funkcioniranje Nacionalne zajednice.
Predsjedništvo za svoj rad odgovara
Skupštini.
Članak 36.
Predsjednik
Predsjedništva ujedno je i predsjednik Nacionalne
zajednice Crnogoraca Hrvatske (dalje: Predsjednik Nacionalne
zajednice).
Predsjednik Nacionalne zajednice,
zastupa i predstavlja Nacionalnu zajednicu.
Predsjednik Nacionalne zajednice za
svoj rad odgovara Predsjedništvu.
Članak 37.
Predsjednik Nacionalne
zajednice ima slijedeće zadatke i ovlasti:
- Provodi
odluke i zaključke Skupštine i Predsjedništva;
- Inicira
zajedničke aktivnosti članica:
- Unaprjeđuje
međusobne odnose članica;
- Koordinira
rad članica u pripremi programa i njihovoj realizaciji;
- Koordinira
rad tijela Skupštine i tijela Predsjedništava;
- Zaključuje
ugovore u ime i za račun Nacionalne zajednice;
- Saziva u
skladu sa Statutom Skupštinu.
Članak 38.
Tajnika Nacionalne
zajednice (dalje: Tajnik), na prijedlog predsjednika, imenuje
Predsjedništvo na vrijeme od četiri (4) godine uz mogućnost
ponovnog imenovanja.
Tajnik obavlja poslove za potrebe
tijela Nacionalne zajednice i potrebe članica.
Tajnik organizira Stručnu službu na
temelju odluke Predsjedništva.
Tajnik je odgovoran za rad Stručne
službe.
Tajnik odgovara za svoj rad
Predsjedništvu i predsjedniku.
V. DRUGI OBLICI
ORGANIZIRANJA
Članak 39.
U svrhu što potpunijeg ostvarivanja
ciljeva i zadataka, te efikasnijeg djelovanja Nacionalne zajednice,
Predsjedništvo može inicirati osnivanje društava, klubova i aktiva,
bez svojstva pravne osobe.
Članovi naprijed navedenih
organizacionih oblika mogu biti pripadnici drugih
nacionalnosti.
VI.
FINANCIRANJE
Članak 40.
Za ostvarivanje svojih ciljeva i
radnih zadataka Nacionalna zajednica osigurava sredstva koja
koristi za svoje programske aktivnosti i djelovanje.
Nacionalna zajednica ostvaruje
sredstva od:
-
Državnog proračuna Republike Hrvatske, za programe čije je
sufinanciranje odobreno od nadležnog tijela Republike Hrvatske;
- Članica,
radi financiranja zajedničkih funkcija;
- Vlastitih
prihoda;
-
Članarine;
- Priloga,
darova i legata i
- Drugih
izvora dozvoljenih zakonom i propisima.
Članak 41.
Članice su dužne financirati
tijela, stručne službe, režijske troškove, troškove tekućeg
održavanja, kao i materijalne i druge zajedničke troškove
Nacionalne zajednice (zajedničke funkcije Nacionalne
zajednice).
Članak 42.
Predsjedništvo donosi Plan
financiranja troškova zajedničkih funkcija Nacionalne zajednice
najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za narednu godinu.
Prilikom usvajanja Plana iz
prethodnog stavka, utvrđuje se postotak udjela svake članice u
financiranju Nacionalne zajednice.
Obvezu financiranja Nacionalne
zajednice u unaprijed utvrđenom omjeru, članica izvršava odmah
nakon doznačenih joj sredstava od strane nadležnog tijela Republike
Hrvatske ili iz drugih izvora.
Odluku o udjelu članice u
financiranju Nacionalne zajednice donosi Predsjedništvo.
VII. STRUČNA SLUŽBA
NACIONALNE ZAJEDNICE
Članak 43.
Radi obavljanja administrativnih,
materijalno- financijskih, zajedničkih i pomoćnih poslova
neophodnih za funkcioniranje Nacionalne zajednice, Predsjedništvo
može osnovati Stručnu službu.
Odlukom o osnivanju Stručne službe
utvrđuju se poslovi koji će se obavljati u Stručnoj službi, broj
izvršitelja i stručna sprema svakog od izvršitelja i drugi uvjeti,
oblik ugovorne obveze i visinu naknade za rad i pojedine izvršene
poslove.
Prava i obveze zaposlenika
utvrđivat će se po propisima iz radnog odnosa Republike
Hrvatske.
Stručnom službom rukovodi Tajnik
Nacionalne Zajednice.
VIII. DANI NACIONALNE
ZAJEDNICE
Članak 44.
"Petrovdan" (12.
jul/srpanj)- kao dan tradicionalnog okupljanja Crnogoraca bez
obzira na vjersku i konfesionalnu pripadnost i pripadnika drugih
naroda u Crnoj Gori i "13. jul/srpanj 1941."- kao Dan općenarodnog
oružanog ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma i početak borbe
za vraćanje državnosti Crne Gore, su dani Nacionalne zajednice.
Povodom "Petrovdana" i "13.
jula/srpnja 1941.", Nacionalna zajednica organizira Sabor
Crnogoraca Hrvatske.
13. jul- Dan državnosti
Republike Crne Gore, je dan Nacionalne zajednice, koji
Nacionalna zajednica obilježava.
Nacionalna zajednica slavi i
obilježava općecrnogorski i općenarodni praznik Crne Gore
"Lučindan" (31. oktobr/listopad) koji se slavi u
čast Svetog Petra Cetinjskog.
Povodom "Lučindana", Nacionalna
zajednica organizira Lučindanske susrete Crnogoraca Hrvatske.
Nacionalna zajednica će prilikom
službenog obilježavanja i slavljenja dana Nacionalne zajednice
isticati zastave Republike Hrvatske i Republike Crne Gore i
intonirati državne himne Republike Hrvatske i Republike Crne
Gore.
IX. PRESTANAK RADA
NACIONALNE ZAJEDNICE
Članak 45.
Nacionalna zajednica prestaje
raditi u slučajevima utvrđenim ovim Statutom i zakonom, a
naročito:
- Na temelju
pravomoćnog rješenja nadležnog tijela Republike Hrvatske;
- Na temelju
odluke o istupanju članica, zbog čega su prestali postojati uvjeti
iz Zakona o udrugama;
- Na temelju
odluke o prestanku rada i djelovanja svih članica i
-
Dvotrećinskom odlukom svih delegata Skupštine
U slučaju prestanka rada Nacionalne
zajednice, zajednički stečena imovina Nacionalne zajednice
podijelit će se članicama, a prava i obveze u svezi poslovnog
prostora prenose se na članice koje imaju sjedište u Zagrebu.
Odluku o prestanku rada, na
prijedlog Predsjedništva, donosi Skupština dvotrećinskom većinom
svih delegata Skupštine.
X. ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak 46.
Izmjene i dopune Statuta vrše se na
način i po postupku koji je predviđen za njegovo donošenje.
Članak 47.
Tumačenje odredbi ovog Statuta daje
Predsjedništvo.
Autentično tumačenje odredbi ovog
Statuta daje Skupština.
Članak 48.
Statut stupa na snagu danom
donošenja, a primjenjuje se kada ga ovjeri nadležno državno
tijelo.
Stupanjem na snagu ovog Statuta
prestaje važiti Statut Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske od
24. 3. 2001. godine, sa svim izmjenama i dopunama.
Ur. broj: 212/2006
U Rijeci, 23. 9. 2006.
Predsjednik Nacionalne
zajednice
Crnogoraca Hrvatske
Dr. sc. Radomir Pavićević