NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE
Crnogorci u Republici Hrvatskoj,
kao i pripadnici ostalih nacionalnih manjina, su organizirani po
dva osnova: kroz UDRUŽENJA ili DRUŠTVA (temeljem Zakona o udrugama)
i preko VIJEĆA i PREDSTAVNIKA (temeljem Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina u RH). Udruženje ili Društvo mogu osnovati tri
punoljetne osobe državljani RH, a članove vijeća (15 na
gradskoj-ukoliko je broj pripadnika crnogorske nacionalne manjine u
tom gradu iznad 300- i 25 na županijskoj razini- ukoliko je broj
pripadnika crnogorske nacionalne manjine u toj županiji iznad 500)
i predstavnike (po 1 na svim razinama- ukoliko je broj pripadnika
crnogorske nacionalne manjine manji od prethodno naznačenih brojeva
ali veći od 100) biraju pripadnici crnogorske nacionalne manjine u
RH svake četiri godine na izborima koje organizira Vlada RH i ono
se osnivaju na razini jedinica lokalne samouprave u cilju
ostvarivanja onoga što nazivamo politička prava.
Udruženja u RH
U RH djeluje veći broj crnogorskih
udruženja na lokalnoj, regionalnoj i republičkoj razini.
Nacionalna zajednica Crnogoraca
Hrvatske (osnovana 21. 12. 1991. godine) članstvom i aktivnostima
pokriva preko 90% ukupnog crnogorskog korpusa u RH. Sva Vijeća
crnogorske nacionalne manjine (Zagreb, Rijeka, Pula, Split,
Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska županija)
izabrana na izborima 2007. godine su predložena od strane NZCH i s
njom zajednički realiziraju programske aktivnosti. Od tri izabrana
predstavnika( Zagrebačke županije, Grada Osijeka i
Osječko-baranjske županije) samo predstavnik iz Grada Osijeka ne
sudjeluje u zajedničkim programskim aktivnostima na razini
NZCH.
NZCH kao krovnu organizaciju čine:
Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb,
Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeke, Zajednica Crnogoraca
Splita, Zajednica Crnogoraca Pule, Udruženje Crnogoraca "Obod"
Karlovac i prijatelja Crne Gore, Društvo Crnogoraca i prijatelja
"Onogošt" Rovinj, Društvo Crnogoraca i prijatelja Osječko-baranjske
županije Osijek, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crene Gore
"Bujština" Umag. U realizaciji svih programskih aktivnosti
učestvuje i Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657" .
Svrha
Osnovna zadaća udruženja i društava
je očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske
nacionalne manjine u RH, upoznavanje javnosti s tradicijom i
kulturom Crne Gore kao i doprinos ukupnim kulturnim događanjima
prostora na kojem žive pripadnici crnogorskog korpusa. Ostvarivanje
i očuvanje kulturne autonomije crnogorske nacionalne manjine u
RH.
Programska aktivnost je usmjerena
kroz slijedeće cjeline:
INFORMIRANJE -
Desetu godinu za redom izlazi glasilo Nacionalne zajednice
"Crnogorski glasnik" (zadnje tri godine i na webu:
www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr) kao dvomjesečnik u kojem se
bilježe sve značajnije aktivnosti Crnogoraca u RH, kao i
informacije iz različitih područja a bitne su za crnogorski korpus
u RH. Kao almanah (dvogodišnjak) izlazi i "Ljetopis crnogorski" sa
prikazom najznačajnijeg i najbitnijeg u tom vremenskom razdoblju
prvenstveno u kulturnoj sferi u Crnoj Gori i Hrvatskoj.
IZDAVAŠTVO - Od
2000. godine NZCH je izdala oko pedesetak naslova u okviru
biblioteke LUČA, suizdavač Disput Zagreb (Pavle Jovanović "Zapisi o
politici", Radovan Radonjić "Montenegro de te fabula naratur",
Milan Popović "Protiv struje", Dragutin Lalović "Države na
kušnji"); biblioteke ZELENI SVESCI, suizdavač Antibarbarus Zagreb i
Plima Ulcinj (među kojima su Aleksandar Bećanović "Preludij i
fuge", Dragan Radulović "Splav meduze", Vladimir Vojinović "Priče
iz Montanara", Andrej Nikolaidis "Sunčani dan na La Plaze de la
Constitucion"); biblioteke SVJEDOČANSTVA VREMENA- s Maticom
crnogorskom (Marko Špadijer "Crnogorska raskršća"); biblioteke
PLODOVI VEZA u suradnji s Hrvatskim građanskim društvom CG (među
kojima su "Odabrane pjesme i proza Frana Alfirevića", "Život i
djelo Vladislava Brajkovića", Anđe Kapičić "Bukovac i Crna Gora",
Miloš Milošević "Za ruke se držimo"). Među ostalim naslovima: Pavle
Goranović "Tin Ujević i Crna Gora", Marko Špadijer i Stanko
Roganović "Diplomatska poslanstva u knjaževini i kraljevini Crnoj
Gori" (s Maticom crnogorskom), Stanko Roganović "Otuđivanje
kulturnih dragocjenosti Crne Gore" (s Maticom crnogorskom), Sreten
Asanović "Zvijezde padaju", "Poslanice" Petar I Petrović Njegoš u
izboru Branka Banjevića (s Maticom crnogorskom), "Crnogorska
moderna" u izboru Branka Banjevića (s Maticom crnogorskom), "Lovćen
Njegoš Meštrović"- zbornik u povodu 30 godišnjice Mauzoleja na
Lovćenu (s Maticom crnogorskom), Mijat Šuković "Novovjekovna država
Crna Gora- stvaranje razvoj i iskušenja"- s Vijećem crnogorske
nacionalne manjine Grada Zagreba, Vlado Vujović "Kaliježi",
Oriđinali od Nagoste" i "Osvajači Anderbe"- trilogija o Nikšiću,
Nikola Lopičić "Moja zemlja"- pripovijetke izbor…
KULTURNE
MANIFESTACIJE - Tradicionalno u Hrvatskoj se
organiziraju:
PETROVDANSKI SABOR (druga subota u
7. mjesecu)- u spomen na čuveni crnogorski Zbor, uz obilježavanje
Dana ustanka i Dana državnosti u organizaciji Nacionalne zajednice
Crnogoraca Rijeke;
LUČINDANSKI SUSRETI (predzadnja
subota u 10. mjesecu) u spomen na Sv. Petra Cetinjskog u
organizaciji Društva Ctnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro"
Zagreb u Zagrebu. Na njima se okupljaju Crnogorke, Crnogorci i
prijatelji iz svih krajeva Hrvatske, okolnih država, ako i javni i
kulturni radnici iz Hrvatske i Crne Gore. Broj učesnika je od 600
do 800;
PEROJSKA FEŠTA- Obilježavanje
godišnjice dolaska crnogorskih iseljenika u Peroj i Istru.
Tradicionalno se održava treću subotu u 7. mjesecu- obilježavanje
21. 7. 1657. datuma doseljenja u Peroj. Manifestaciju organizira
Društvo Perojskih Crnogoraca "Peroj 1657".
DANI CRNOGORSKE KULTURE- Koji se
organiziraju u svim gradovima gdje djeluju udruženja pod imenima
Dani crnogorskog filma; Dani crnogorskog teatra; Dani crnogorske
umjetnosti, Dani crnogorske književnosti, na kojima su učestvovali
poznati crnogorski glumci, pijanisti, gitaristi, karikaturisti,
režiseri, književnici, društva…
KULTURNI AMATERIZAM - Organizacija
izložbi slika, skulptura, karikatura, fotografija u prostorijama
udruženja. Godišnje se organizira preko tridesetak izložbi.
Pjevačka grupa "Montenegro" iz
Zagreba i "Montenegrine" iz Rijeke djeluju u okviru kulturnog
amaterizma, a u okviru Društva "Đetići" iz Zagreba (članovi Društva
Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb) djeluje
dramska i filmska sekcija.
Veliki dio aktivnosti je realiziran
u suradnji s Maticom crnogorskom od samih početaka njenog
osnivanja, kasnije je suradnja ostvarena i s ministarstvima CG (za
kulturu, obrazovanje, inostrane poslove i sl) ZAMTES-om, kao i s
Centrom za iseljenike.
Poseban dio aktivnosti
Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske u periodu 2000-2006 je
djelovanje na planu formuliranja i afirmacije crnogorskih
nacionalnih i državnih interesa.
Dio tih aktivnosti:
NZCH je jedan od osnivača i
Crnogorske svjetske asocijacije i organizator II Kongresa
iseljenika na Cetinju 2000.
Sukladno zaključcima toga Kongresa
a u cilju internacionalizacije crnogorskog pitanja upućeno je pismo
o internacionalizaciji crnogorskog državnopravnog statusa(koje je
aklamacijom usvojeno na velikom okupljanju Crnogoraca na Lučindan
28. 10. 2000. u Zagrebu) veleposlanicima svih europskih država u
Hrvatskoj, kao i generalnom sekretaru OUN- a i svim članicama
Vijeća sigurnosti OUN-a ( pismo 31. 10. 2000.).
Sa inicijativom je upoznat i
predsjednik RH Stjepan Mesić s molbom "da uloži svoj međunarodni
ugled u tumačenju glavnim faktorima međunarodne politike u našem
regionu kako bi principijelno i djelotvorno, a ne deklarativno,
pomogli Crnoj Gori da se napokon oslobodi smrtonosnog 'bratskog
zagrljaja'…" (pismo 31. 10. 2000.)
Inicijativa je obnovljena 15. 2.
2001. novim pismom veleposlanicima država Europske Unije u
Hrvatskoj, a uz podsjećanje na prethodno pismo priložen je
programski tekst "Crna Gora i Europa".
Predstavnici NZCH (dr. sc. Dragutin
Lalović i dr. sc. Radomir Pavićević) učestvovali su na međunarodnoj
ekspertskoj konferenciji "Budućnost Crne Gore" održane u Bruxellesu
15. 2. 2001. u organizaciji CEPS-a .
"Otvoreno pismo predsjedniku
Narodne stranke Crne Gore"- Draganu Šoću (15. 4. 2001.) u povodu
grubog osporavanja potrebe i mogućnosti političkog subjektiviranja
Crne Gore kao suverene države. Tadašnja crnogorska javnost ovo
pismo nije objavila, čak ni Monitor.
Obraćanje europskoj demokratskoj
javnosti 23. 12. 2001. pismom "Apel zapadnim demokracijama", zbog
stava pojedinih europskih državnika, prvenstveno Jacquesa Chiraca,
spram legitimnih crnogorskih aspiracija.
Posjet veleposlanicima europskih
država u RH uoči formalnog ukidanja SR Jugoslavije
U rukovodstvu Pokretu za nezavisnu
evropsku Crnu Goru bili su prof. emer. dr. sc. Veselin Simović,
književnik Mirko Kovač i umjetnik Dimitrije Popović.
U Kršanu 16.7. 2005 prihvaćena je
aklamacijom "Lista podrške nezavisnoj i europskoj Crnoj Gori.
Tribina "Evropska budućnost Crne
Gore" 2. 12. 2005. u organiziciji Koordinacije vijeća crnogorske
nacionalne manjine na području RH i Nacionalne zajednice Crnogoraca
Hrvatske u Zagrebu na kojoj su govorili: B. Lukovac, R. Bojović, M.
Spuza i don Branko Sbuttega.