100 GODINA OD PROGLAŠENJA CRNE GORE KRALJEVINOM
Prije 100 godina 28. 8. 1910. Crnogorska narodna skupština je podnijela prijedlog da se obnovi "naše staro kraljevstvo" i da se Crna Gora proglasi kraljevinom, koji knjaz Nikola I Petrović Njegoš prihvaća i proglašava Crnu Goru Kraljevinom, a sebe nasljednim kraljem
28. 8. 1910.- 28. 8. 2010.
"Crna
Gora je u srednjem vijeku, u vrijeme dinastije Vojislavljevića,
bila kraljevina (Dukljanska kraljevina). Prvi crnogorski vladar za
kojeg se pouzdano zna da je imao kraljevsku titulu, bio je Mihailo
Vojislavljević. U pismu iz januara 1078. godine papa Grgur VII
naziva Mihaila kraljem, a to znači da je on i prije tog datuma
nosio ovu titulu. Kraljevsku titulu imali su i nasljednici Mihaila
Vojislavljevića. Nakon pada dukljanske kraljevine pod vlast raškog
župana Stefana Nemanje, nijednom crnogorskom vladaru, sve do knjaza
Nikole I Petrovića Njegoš, nije uspjelo da Crnoj Gori vrati status
kraljevine koji je imala. Do proglašenja Crne Gore za kraljevinu, a
knjaza Nikole za kralja došlo je 28. avgusta 1910. Tog dana
navršilo se pedeset godina dolaska knjaza Nikole na prijesto.
Prijedlog da se
knjaz Nikola proglasi za kralja, a Crna Gora kraljevinom, formalno
je podnesen Crnogorskoj narodnoj skupštini, i to na sam dan
jubuileja.Predsjednik Crnogorske skupštine (Marko Đukanović) je
rekao da predlaže knjazu da vrati svojoj državi status koji je
nekad imala. Molbu Skupštine knjaz Nikola je prihvatio, a zatim je
proklamacijom obavijestio narod da mu je Crnogorska narodna
skupština podnijela prijedlog da se obnovi "naše staro
kraljevstvo" i da se Crna Gora proglasi kraljevinom, a on kraljem.
Uviđajući utemeljenost prijedloga, knjaz Nikola obznjanjuje da
prihvaća prijedlog Narodne skupštine i proglašava Crnu Goru
kraljevinom a sebe nasljednim kraljem. Istog dana u Skupštini je
usvojen i Zakon o proglašenju Crne Gore kraljevinom.
Svečanom
proglašenju Crne Gore za kraljevinu prisustvovali su brojni gosti
sa evropskih dvorova. Na Cetinju su tada bili italijanski kralj
Viktor Emanuel II i kraljica Jelena, bugarski car Ferdinand, grčki
prijestolonasljednik Konstantin, srpski prijestolonasljednik
Aleksandar Karađorđević, bliski rođaci ruskog cara Nikolaja II
Romanova. Na istoj svečanosti kralj Nikola je od ruskog cara dobio
zvanje feldmaršala ruske vojske, što je tada bio najveći vojni čin
u ruskoj imperiji..."
/Izvor: Istorijski leksikon Crne Gore knj.
52006., 809-810; Živko Andrijašević "Istorija Crne Gore u 55 priča"
2009., 141-142/
Cetinje 28. 8. 1910.- kralj Nikola i kraljica Milena
Kralj Nikola s kraljevskom skiptrom u ruci
Grb sa proglašenja Vladajući grb kralja Grb kraljevine
kraljevine Nikole Crne Gore