SVEČANO I DOSTOJANSTVENO NA PLATKU

subota, srpnja 10. 2010.

Na Petrovdanskim saborou, 10. 7. na Platku, svečano obilježen i Dan državnosti i Dan opštenarodnog oružanog ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma

Veliki broj uzvanika i gostiju iz Crne Gore, Slovenije, Srbije i Hrvatske na Petrovdanskom saboru 2010. dostojanstveno i svečano obilježio ovaj značajni praznik crnogorskog naroda. Svečanosšću je obilježen i Dan državnosti kao i Dan oružanog ustanka 13. jul.

Svečanosti su iz Crne Gore prisustvovali: potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, direktor Centra za iaseljenike dr. sc. Milan Vukčević. Iz Hrvatske: predstavnik Primorsko-goranske županije Branko Škrobonja, pročelnik Ureda župana Primorsko- goranske županije, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, prvi sekretar Ambasade Crne Gore u Republici Hrvatskoj Branislav Karadžić, predstavnici udruženja crnogorskih iseljenika iz Slovenije "Morača" i "Izvor" kao i članovi udruženja i društava koji djeluju u okviru Nacionalne zajednice crnogoraca Hrvatske. Prvi put su Petrovdanskom saboru prisustvovali i učestvovali u programu predstavnici crnogorskih iseljenika iz Lovćenca, Udruženje Crnogoraca "Krstaš" i CKPD "Princeza Ksenija" na čelu s predsjednikom "Krstaša" Nenadom Stevovićem.

U kulturnom dijelu programa nastupili su :

ASSA VOCE" - PODGORICA ; "IZVOR"- KRANJ; "MORAČA"- KRANJ; CKPD "PRINCEZA KSENIJA"- LOVĆENAC; "PEROJ 1657"- PEROJ; "MONTENEGRO" I "BULBULI"- ZAGREB; "MONTENEGRINA"- RIJEKA

Sportska takmičenja su održana u streljaštvu, bacanju kamena, skoku iz mjesta i potezanju konopa. Na kraju manifestacije najuspješnijim ekipama su podijeljene diplome i pokali.

Fotogalerija

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)