IZLOŽBA BRANISLAVA SEKULIĆA U ZAGREBU

ponedjeljak, lipnja 14. 2010.

U okviru Dana crnogorske kulture 2010. u Hrvatskoj, večeras se (14. 6. 2010.) u Galeriji Kristofora Stankovića Gradske skupštine Grada Zagreba, otvara izložba slika akademskog slikara Branislava Sekulića

Akademski slikar i profesor na Likovnoj akademiji na Cetinju Branislav Bane Sekulić večeras (12. 6. 2010. ) izlaže svoje radove kulturnoj publici Grada Zagreba, izložbom slika iz ciklusa "Mediteran"- tehnika "gvaš na papiru", u GALERIJI KRISTOFORA STANKOVIĆA, Gradske skupštine Grada Zagreba, Ul. sv. Ćirila i Metoda 5. Otvaranje izložbe je u 19h.

Organizatori izložbe su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb uz pomoć Zavoda za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu i tehničku saradnju Crne Gore i Savjeta za nacionalne manjine.

Izložba je sastavni dio Dana crnogorske kulture 2010. u Hrvatskoj i nakon Zagreba radove Branislava Sekulića će moći vidjeti i zainteresirani u Rijeci i Splitu.

bane

Branislav Bane Sekulić
Rođen je 1952. godine.
Završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 1978., gdje je magistrirao 1980.
Član je ULUCG od 1978. godine.
Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.
Pripadao je grupi "Generacija 9".
Živi i radi u Podgorici, Moše Pijade 26, tel.+382 20 231 886

bs 1

…U tridesetogodišnjem stvaralačkom periodu se sa velikom koncentracijom i produbljivanjem zamisli formirala snažna umjetnička ličnost, koja se postepeno oslobađala svih uticaja i razvijala autentičnost u kojoj se naziru tragovi renesansne i moderne umjetnosti, ali se uočava jasno izdvajanje ličnog viđenja i bogate imaginacije na kojima počiva osnova slikarevog jezika. Sekulić se nesumnjivo iskazao kao jedan od najboljih slikara savremene crnogorske umjetnosti. U generaciji kojoj pripada (čuvena "Generacija 9") izdvajao se i kao ličnost i kao slikar suzdržanošću i nepretencioznošću, ali i kreativnom, tragalačkom samostalnošću i upornošću…

Olga Perović

bs 2

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)