OBILJEŽENA DVADESETA GODIŠNJICA DRUŠTVA CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE "MONTENEGRO" ZAGREB

Veliki broj gostiju i uzvanika, Crnogorki i Crnogoraca, prijatelja Crne Gore prisustvovao je SVEČANOSTI u povodu obilježavanja dvadesete godišnjice osnivanja i djelovanja Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro Zagreb.

   Svečanosti su među ostalima prisustvovali i: ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj gospodin Goran Rakočević, prvi sekretar Ambasade Branislav Karadžić; savjetnik bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića gospodin Tomislav Jakić; izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba gospodin Duško Ljuština;stručni savjetnik iz Ureda gradonačelnika gospodin Željko Zaninović; akademski slikar Dimitrije Popović sa suprugom Jagodom;  kao i učesnici predstavljanja knjige "Pokret za nezvisnu evropsku Crnu Goru" iz Crne Gore gospoda Rade Bojović i Branko Lukovac.

    Obraćajući se učesnicima predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Drušan Mišković je između ostalog rekao:

    ...Prije dvadeset godina, točnije 17. 11. 1990. godine u, tadašnjem, hotelu "Panorama" u Zagrebu, održana je osnivačka Skupština Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro".  Današnja obljetnica je prigoda da se ukratko podsjetimo na ono najbitnije u proteklom periodu.Današnja obljetnica je i prigoda da se prisjetimo onih koji su svojom nesebičnošću i angažmanom omogućili dvadesetogodišnje trajanje i djelovanje našeg Društva, kao i onih koji nisu više među nama.Podsjećanje na događanja oko osnivanja i sam čin osnivanja kao i kasnijeg djelovanja Društva treba započeti s 21. lipnjom 1990. godine kada je u zagrebačkom restoranu "Plitvice" grupa od jedanaest Crnogoraca formirala Inicijativni odbor za osnivanje Društva "Montenegro". U vrlo kratkom periodu broj članova društva u osnivanju, narastao je na četrdesetak.  Utvrđeni su i Temeljni ciljevi Društva, koji se i danas, u izvornom obliku, nalaze u preambuli Statuta Društva. Poseban naglasak  u nazivu i osnovnim ciljevima Društva na "prijatelji Crne Gore" govori o namjeri okupljanja ne samo na etničkoj osnovi, a što je ostalo bitnim obilježjem Društva i danas. Temeljnim ciljevima Društva i Statutarnim odrednicama postavljena je osnovna svrha formiranja i djelovanja Društva, očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, uz nastavak dobrosusjedskih odnosa i suradnju Hrvatske i Crne Gore na području kulture, umjetnosti,  znanosti i politike temeljenu na kontaktima koji sežu u duboku prošlost, sve od Petra I Petrovića i Frana Viskovića- Dolčija.
     Osnivačkoj skupštini je prisustvovalo preko 250 osoba - članova i uvaženih gostiju. Stiglo je preko pedeset telegrama podrške iz Crne Gore, Hrvatske i drugih krajeva. Za prvog predsjednika Društva izabran je prof. dr. sc. Uroš Golubović, za predsjednika Glavnog odbora Pavle Spasić, a za tajnika Strahinja Marović. Rješenjem Ministarstva uprave i pravosuđa Republike Hrvatske od 06.12.1990 godine Društvo je registrirano, a na temelju odredbi Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana iz 1990 godine...
     Logika procesa i pojedinih njegovih faza, koji su se počeli odvijati na području bivše Jugoslavije bitno je suodredila načine i mogućnosti djelovanje Društva kao i crnogorske nacionalne manjine  u Hrvatskoj, čiji je položaj predugo bio bitno otežan i dugogodišnjom vazalskom pozicijom službene Crne Gore, koja je sve do 1997. godine tavorila u nekakvoj pseudojugoslavenskoj kvazifederalnoj zajednici.
Svoj stav spram matične domovine Crne Gore, jasno je određen već na počecima osnivanja Društva, u  kontaktima s nizom  intelektualaca u Crnoj Gori, kada je, između ostalog, dogovoreno da će Društvo pružati pomoć Crnogorskom federalističkom pokretu (kasnije Crnogorski nacionalni pokret) organizirajući i sponzorirajući tiskanje knjige "Elementa Montenegrina" I i II. Inicirano je osnivanje Crnogorskog vijeća Europskog pokreta. Kontaktiralo se i data je podrška Odboru za povratak Autokefalne Crnogorske crkve kao važnog povijesnog čimbenika crnogorske državnosti, kontaktiralo se s Društvom poštovalaca Dinastije Petrović - Njegoš i drugima. U suradnji s Hrvatskim Vijećem Europskog pokreta, Društvo je u Zagrebu organiziralo 5. travnja 1991. tribinu "Mali narodi Europe - Crnogorski narod". Na tribini su sudjelovali crnogorski književnici, javni i kulturni radnici i čelnici nekih crnogorskih političkih stranaka. Tribina je u Crnoj Gori i Srbiji izazvala oštre napade, posebice u sredstvima javnog informiranja. Poslužila je za "obračun" sa sudionicima tribine, a o članovima "Montenegra" se pisalo kao o ustašama...
     Društvo je bilo inicijator osnivanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Izrađivani su zajednički programi. Uz te zajedničke programe i Nacionalna zajednica i "Montenegro" imali su i svoje posebne programe. Nacionalna zajednica obavila je niz organizacionih i drugih poslova i s Društvom "Montenegro" organizirala u Zagrebu 25. i 26. studenoga 1994. skup "Pola milenijuma Crnojevića štamparije", uz učešće više intelektualaca i znanstvenika iz Crne Gore i Hrvatske. Prilozi sa skupa objavljeni su u knjigama: Pola milenijuma Crnojevića štamparije (sažetak radova 1994.) i kasnije 1996. zbornik radova pod istim nazivom...
     Od 1999 do 2006. godine, Društvo najveći dio svojih aktivnosti koordinira s NZCH. Među prvima iz tog perioda je  i  Stav o Crnogorskom pitanju iz svibnja 1999. Stav je dostavljen Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, Predsjedniku Republike Crne Gore, Skupštini Republike Crne Gore, Predsjedniku Vlade Republike Crne Gore, veleposlanicima država stalnih članica Vijeća sigurnosti UN, veleposlanicima zemalja bivše Jugoslavije i još nekih zemalja.
U Stavu o crnogorskom pitanju su, između ostaloga, iznesene relevantne pravne i druge činjenice te razlozi i pokazatelji o neotuđivom pravu Crnogoraca i građana Crne Gore da imaju suverenu i međunarodno priznatu državu Crnu Goru. Naglašavajući da se radi o stavovima Crnogoraca Hrvatske, ali da je pravo jedino građana Crne Gore da odlučuju o svojoj sudbini i o svojoj državi.
     Nakon toga je slijedilo Otvoreno pismo Predsjedniku Vlade Republike Crne Gore gospodinu Filipu Vujanoviću. Uoči Konferencije socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka o Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi u Beču, upućeno je i  pismo tadašnjem predsjedniku Socijaldemokratske partije Hrvatske, gospodinu Ivici Račanu. Neposredno pred održavanje Konferencije Pakta o stabilnosti u Sarajevu, 27.7.1999. upućeno je Otvoreno pismo sudionicima konferencije Pakta o stabilnosti. Uoči održavanja summita Pakta o stabilnosti jugoistočne Evrope u Zagrebu, organizirano je od 11 do 18.11.2000. potpisivanje peticije za samostalnu Crnu Goru.
     Članovi Društva su uzeli aktivno učešće u aktivnostima Nacionalne zajednice na izradi osnovnih dokumenata vezanih za održavanje Prvog kongresa crnogorskih iseljenika u New York-u 10. i 11.10.1999. godine. Većina njezinih prijedloga ušla je u završne kongresne dokumente: Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori i Zaključke, kao i u pripremi Drugog svjetskog kongresa crnogorskih iseljenika održanog na Cetinju 12. i 13.08. 2000. Ogroman posao programske i organizacijske koordinacije priprema za Kongres, na svjetskoj razini, odradila je NZCH i članovi našeg Društva. Predložene su i prihvaćene teme za Kongres i većina je kroz referate realizirana. Od četrdeset prijavljenih referata na Kongresu devetnaest je bilo iz Hrvatske. U radu Kongresa sudjelovalo je preko četrdeset članova Nacionalne zajednice, od kojih su većina bili članovi Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb.
     Kongres je osnovao Crnogorsku Svjetsku Asocijaciju, kao nezavisnu i nevladinu organizaciju koja je trebala okupiti iseljenike iz Crne Gore. U  Koordinacioni odbor CSA, od 14 članova, iz Hrvatske su izabrani: Milo Banović, Dragutin Lalović i Radomir Pavićević. Statut CSA izradio je Strahinja Marović. Svi su članovi Društva "Montenegro"
     Ne zanemaruje se ni osnovna djelatnost i svrha postojanja Društva. U periodu od 2000. do danas organizirano je preko 100 izložaba, na kojima su bili zastupljeni afirmirani crnogorski umjetnici, akademski slikari na počecima umjetničke karijere, članovi Društva i prijatelji Crne Gore. Tradicionalno, Društvo već deset godina uspješno organizira Lučindanske susrete u okviru kojih je i započeta manifestacija Dani crnogorske kulture, a kojom se danas javnosti Republike Hrvatske predstavljaju najznačajnija događanja iz suvremene kulture Crne Gore (gostovanjem pojedinaca, kazališnih predstava, glazbenih grupa, pijanista, gitarista, violinista, opernih pjevačica i sl.), kao i naša dostignuća na očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Odista smo postali prepoznatljivi u Zagrebu po nizu manifestacija. Uz Dane crnogorske kulture u suradnji s  NZCH Društvo je bilo nositelj aktivnosti na predstavljanju knjiga  iz izdavačke djelatnosti NZCH, kao i godišnjem obilježavanju Dana nezavisnosti i Dana državnosti...
     Dame i gospodo, dragi prijatelji, treba naglasiti da bi bilo sve teže postići da nismo imali podršku nekih institucija Republike Hrvatske, a naročito podršku našeg Zagreba. Koristim priliku da se posebno zahvalim gradonačelniku Grada Zagreba  gospodinu Milanu Bandiću i njegovim suradnicima na razumijevanju i podršci u realizaciji svih Naših značajnih aktivnosti...
     Ograničeno vrijeme mog obraćanja onemogućava me da pojedinačno navedem i one koji su financijski pomagali aktivnosti Društva, no siguran sam da će se oni prepoznati i da mi neće zamjeriti.
Smatram potrebnim pomenuti i ljude koji su u ovom razdoblju vodili Društvo, a to su: Uroš Golubović, prvi predsjednik Društva, zatim Ljubomir Kuljača,Veselin Vujović, Danilo Ivezić i Dušan Mišković...

Dvadeset godina je i prigoda da se onima koji su dali neizbrisiv pečat formiranju i djelovanju Društva zahvalimo na tome. Predsjedništvo Društva je temeljem Odluke o ustanovljenu priznanja donijelo odluku da se VELIKA PLAKETA DRUŠTVA dodijeli slijedećim članovima:
  PERI BUDAKU, književniku, p o s m r t n o
  UROŠU GOLUBOVIĆU, Sveučilišnom profesoru, p o s m r t n o
  EMICI MAROVIĆ, p o s m r t n o
  STRAHINJI MAROVIĆU
  ILIJI MILOJKU
  DIMITRIJU POPOVIĆU  i
  PAVLU SPASIĆU, p o s m r t n o

Ilija Milojko, Marović Strahinja, Dimitrije Popović

Priznanje VELIKA PLAKETA DRUŠTVA osmislio je Dimitrije Popović, a otisnuta je u Skaner studiju Dragog Savićevića.

      U okviru svečanosti obilježavanja obljetnice Društva predstavljena je knjiga "POKRET ZA NEZAVISNU EVROPSKU CRNU GORU" o kojoj su govorili prof. emer. dr. sc. Veselin Simović jedan od tri člana Savjeta pokreta iz Hrvatske, i koordinatori POKRETA Rade Bojović i Branko Lukovac.

 Završni dio svečanosti pripao je Pjevačkom zboru "Montenegro" koji također u ovoj godini obilježava DESETU godišnjicu osnivanja i djelovanja. Zajedno s Ženskim zborom "Bulbuli" priredili su odista koncert za uživanje.

Zbog spriječenosti da osobno prisustvuju svečanosti pozdrave i čestitke uputili su:

PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA gos. Luka Bebić: "Najtoplije zahvaljujem na Vašem pozivu u povodu dvadesete godišnjice osnivanja Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb. Vaš me ljubazni poziv iskreno razveselio i bila bi mi osobita čast i zadovoljstvo da mogu prisustvovati svečanosti Društva, koje je u znantnoj mjeri pridonijelo razvoju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Crne Gore. Zbog svečanog obilježavanja važnih obljetnica u Vukovaru i Škabrnji nisam, nažalost, u mogućnosti odazvati se pozivu, pa molim ovim putem da primite ispriku zbog nedolaska. Koristim se ovom prilikom kako bih Vam čestitao 20. godišnjicu Vašeg Društva i izrazio pohvalu za dosadašnji trud koji ste uložili u izgradnji prijateljstva dva naroda."

Direktor Centra za iseljenike dr. sc. Milan Vukčević; - "U ime Centra za iseljenike i svoje lično ime želim da čestitam svim članovima Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb 20 godišnjicu osnivanja udruženja i želim puno uspjeha u budućem radu..."

Predsjednici crnogorskih udruga iz: AUSTRALIJE gos. Mihailo Mandić; SLOVENIJE gos. Čedo Đukanović; SRBIJE gospodin Nenad Stevović  u ime UCS "Krstaš" i gos. Borislav Mrvaljević  u ime Udruženja Crnogoraca Beograda;

U pozdravu u ime UCS "Krstaš" gospodin Nenad Stevović između ostalog kaže: "...Činjenica da je Društvo "Montenegro" osnovano 16 godina prije referenduma o nezavisnosti Crne Gore govori o vizionarstvu i emancipatorskoj ulozi njegovih osnivača i svrstava ga u utemeljitelje organizovanog crnogorskog iseljeništva..." 

U svom pozdravu u ime Udruženja Crnogoraca Beograda gospodin Branislav Mrvaljević piše: "Povodom 20-te godišnjice osnivanja i djelovanja Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, želim da Vam ispred Udruženja Crnogoraca beograda i u svoje lično ime čestitam jubilej, na putu očuvanja nacionalnih i kulturnih vrijednosti Crnogoraca. To ste do sada radili na ponos Crne Gore i Crnogoraca ma đe oni bili, stoga smo Vam na tom neizmjerno zahvalni.

Brojni pojedinci među kojima i gospođa Sonja Đonović u čijem pozdravu između ostalog stoji: "Najsrdačnije čestitam 20-tu godišnjicu Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb. Mnogo ste uradili na promociji Crne Gore u Hrvatskoj. Želim vam još puno uspjeha u  vašoj izuzetnoj misiji."