IZLOŽBA IZNENAĐENJA

      U organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb u suradnji s galerijom "Zvonimir" a uz pomoć Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Savjeta za nacionalne manjine RH u Zagrebu je 11. 9. 2012. otvorena izložba slika akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića.
      Svečanosti otvaranja prisustvovali su brojni gosti i uzvanici mađu kojima i ambasador Crne Gore u RH gospodin Igor Građević.
      U ime galerije prisutne je pozdravio kustos Zoran Batušić koji je i otvorio izložbua u ime organizatora prigodne riječi uputio je predsjednik NZCH dr. sc. Radomir Pavićević, i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina dr. sc. Derviš Selhanović. Izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Željko Zaninović, pozdravio je prisutne kao i i autor izložbe Aldemar Ibrahimović.
      Slike Aldemara Ibrahimovića su svojevrsno iznenađenje za kulturnu javnost Zagreba što je posebno istakla i povjesničarka umjetnosti Iva Körbler u svom osvrtu na izložene radove /osvrt prenosimo u cijelosti/.

AUTORSKA POETIKA

U zagrebačkoj Galeriji Zvonimir otvorena je izložba slika poznatog crnogorskog umjetnika Aldemara Ibrahimovića, koji se predstavio s djelima nastalima u rasponu od 2008. do 2012. godine. Njegovo je slikarstvo kritika do sada karakterizirala kao slikarstvo lirskog pejzaža iznimno koloristički aktiviranog, u kojemu se umjetnik stalno vraća motivima crnogorskog pejzaža, ali i motivu tzv. urbanog pejzaža s posebnim ikonografskim obilježjima. Na tradiciji tzv. kolorističkog/poetskog realizma i kolorističkog intimizma, Aldemar Ibrahimović uspostavlja složene stilsko-poetičke veze i s modernim francuskim figurativnim slikarstvom prve četvrtine 20. stoljeća, ali i ikonografijom grada koja se po prvi puta javlja kao dominantan motiv u njemačkom slikarstvu Nove stvarnosti (Neue Sachlichkeit) s kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ibrahimović također zatvara puni krug s tradicijom našeg modernog kolorističkog realizma: motivi ranjenog i u životu zaustavljenog grada javljaju se 1950. godine u ciklusu Ede Murtića iz Zadra, u kojemu je potresno prikazan diskontinuitet urbanog prostora i vremena ratom opustošenog i razrušenog grada, dok s druge strane Edu Murtića i Ibrahimovića u prenošenju kolorističkih kodova kroz vrijeme spaja još jedno veliko ime modernog pejzažnog kolorizma: Petar Dobrović! Murtić je pohađao Majstorsku radionicu kod Dobrovića u Beogradu 1940-41. godine, dok ga Ibrahimović koloristički nasljeđuje iz "druge ruke", ali u tim pejzažima postoji ista koloristička vatra koja ukazuje na mediteranske, južne, morske koordinate i ishodišta.
Taj ponekad ranjeni, traumatizirani i fragmentirani urbani pejzaž kod Ibrahimovića ukazuje na dublje i dugotrajnije psiho-emotivne lomove cijelog ovog našeg šireg prostora; od nužnosti odlaska iz zavičaja u daleki svijet iz egzistencijalnih razloga, ratom opustošene regije, kao i svake druge vrste diskontinuiteta u bilježenju i čuvanju povijesti cijele regije.
Ibrahimović sliku gradi u mnogo planova, rezanih i sastavljanih poput kazališnih kulisa koji podsjećaju na ponovno uspostavljanje sjećanja nakon nekog velikog šoka i stresa u kojemu je kontinuitet osobne, kulturološke i povijesne memorije bio prekinut, s ljudima koji više sliče na lutke, marionete, sjene i duhove, kao da nemaju nikakve moći djelovati na svoju sadašnjost i budućnost. Pa iako s njegovih slika često struji sumoran osjećaj izgubljenosti ili zaustavljanja u vremenu i prostoru, Ibrahimovićev je urbani pejzaž istovremeno duboko sjetan, melankoličan, i bez trunke depresivnih tonova. U novijim se slikama sve više javljaju jaki žuti tonovi i duboke ljubičaste, plave i zelene nijanse koje signaliziraju svojevrsno metaforičko liječenje bojom, uz sve veći zaokret prema oblikovanju planova i fragmenata na slici u tradiciji lirske apstrakcije.
Bez sumnje duboko kontemplativan i emotivan slikar, Aldemar Ibrahimović, stvorio je iznimno samosvojnu slikarsku dionicu, koja je prerasla sve navedene modernističke stilske utjecaje i postala prepoznatljivom i originalnom autorskom poetikom.
                                                                                                                 Iva Körbler