DIMITRIJE POPOVIĆ IZABRAN ZA REDOVNOG ČLANA AKADEMIJE RUSKE KNJIŽEVNOSTI

srijeda, svibnja 07. 2014.

Odlukom Predsjedništva Ruske akademije knjizevnosti od 22. 4. Dimitrije Popović je izabran za redovnog clana ove ugledne institucije, koja je sljednica Ruske akdemije knjizevnosti osnovane 1783. od strane carice Katarine Velike

Odlukom PREDSJEDNIŠTVA AKADEMIJE RUSKE KNJIŽEVNOSTI Dimitrije Popović je izabran za redovnog člana 22. 4. 2014.

ČESTITAMO!!!!!

Umjesto bilo kakvog propratnog teksta objavljujemo (prevedeni) dopis Predsjednika Akademije ruske književnost kojim obavještava Dimitrija Popovića o izboru za REDOVNOG ČLANA:

Poštovani gospodine Popoviću!
Čast mi je obavijestiti Vas da ste jednoglasnom odlukom Predsjedništva Akademije ruske književnosti Vi, istaknuti europski slikar i izuzetan esejist i prozaik, izabrani za redovnog člana Akademije ruske književnosti (Akademika književnosti).
Vaš izbor u članstvo Akademije ruske književnosti svjedoči da je naša Akademija prepoznala Vaša vrhunska umjetnička postignuća, obilježena visokim stupnjem umjetničke vještine, osebujnim osmišljavanjem vječnih ideala kršćanstva, usmjerenih na širenje i konsolidaciju duhovnog i kulturnog prostora Europe.
U Vašem izboru također vidimo i simbolički izraz kulturnih tradicija našeg zajedničkog slavenskog svijeta te povijesnih veza naroda Rusije, Hrvatske i Crne Gore. Isto tako smatramo da će Vašim izborom tradicija međunarodne suradnje naše Akademije sa svjetskom intelektualnom elitom predstavljenom imenima kao što su Arthur Clark, Ray Bradbury,Umberto Ecco, Nikolaj Petev Boris Olejnik, Luko Paljetak imati plodonosni nastavak te poslužiti daljnjem humanitarno-duhovnom preobražaju modernog svijeta.
Primite naše najsrdačnije čestitke!
S poštovanjem,
Predsjednik Akademije ruske književnosti,
Tajnik izvršnog odbora Saveza pisaca Rusije,
Dobitnik Međunarodne nagrade Mira,
Doktor filozofije Jurij Beljaev

Dimitrije Popović na predstavljanju knjige "Proces Kafkinog preobražaja"

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)