IZLOŽBA SLIKA JOSIPA FALICE U GALERIJI -MONTENEGRINA-

         U organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb a u suradnji s ogrankom Matice hrvatske iz Jastrebarskog u galeriji "Montenegrina" Crnogorski dom, 2. 12. 2015.  uz prisustvo brojnih gostiju i uzvanika otvorena je izložba slika Josipa Falice.  

       U ime domaćina na početku otvaranja izložbe prisutne je pozdravila Milanka Bulatović, tajnica Društva,koja je izložbu i otvorila.

       O autoru izložbe, ali i povezanosti Crne Gore i Hrvatske, nadahnuto je govorio gospodin Nino Škrabe.

          Otvaranje izložbe svojim pjesmama začinila je Marina Bastašić, prof. hrvatskog jezika. Zanimljivo je da je gospođa Bastašić provela u Kotoru četiri godine kao profesorica hrvatskog jezika na dopunskoj školi za pripadnike hrvatske nacionalčne manjine u Crnoj Gori. "Te četiri godine ostaju u najljepšem sjećanju i moj današnji dolazak u Crnogorski dom je ugodno podsjećanje na njih"- riječi su gospđe Bastašić.

        Na kraju se prisutnima obratio i autor izložbe gos. Josip Falica uz zahvalu Društvu i članovima na uspješnoj organizaciji.

 RIJEČI GOSPODINA ŠKRABEA na otvaranju izložbe:

      Crnogorci su u Hrvatskoj i Jastrebarskom ostavili dubok trag

    "O slikarskom opusu Josipa Falice, njegovom životnom i umjetničkom putu te o našoj suradnji, okrunjenoj ilustracijama moje knjige „Druga zvijezda zdesna“, možete doznati sve ako pročitate tekst u katalogu ove izložbe. Josip me zamolio da ovom prigodom kažem nešto više o Crnogorcima koji su ostavili traga u hrvatskoj kulturi i znanosti, a posebno o Crnogorcima u povijesti kulture i sporta grada Jastrebarskog i jaskanskog kraja.

     O tim temama moglo bi se govoriti zaista mnogo i dugo pa ću se ovom prilikom osvrnuti samo na neke po meni značajne pojave i trenutke. Na pamet mi odmah pada kapitalno djelo Ivana Mažuranića, njegov spjev „Smrt Smail-age Čengića“, koji govori baš o Crnogorcima, njihovom junaštvu i njihovom „čojstvu“. Ne treba zaboraviti da je Ivan Mažuranić bio zastupnik našeg kraja u Hrvatskom saboru, da je njegov sin Vladimir kao podžupan stolovao u Jastrebarskom te da je Vladimirova kći, najveća hrvatska spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić, dio djetinjstva provela u Jaski.

    Ako pomislim na likovnu umjetnost, na um mi pada veliki slikar Dimitrije Popović. Jedini hrvatski oskarovac je Crnogorac Dušan Vukotić, a ogroman i važan opus ponosnog Crnogorca Veljka Bulajića važan je i nezaobilazan dio hrvatske kinematografije. Usmjerim li misli na znanost, javljaju se značajna imena građevinara Veselina Simovića i politologa Dragutina Lalovića, a pri spomenu prezimena Lalović odmah se prisjetim sjajnog prevoditelja Damjana Lalovića.

    Boku Kotorsku već odavno nazivaju „zaljevom svetaca“. I doista, taj čarobni kraj dao je Crkvi katoličkoj svetog Leopolda Bogdana Mandića, blaženu Ozanu Kotorsku, blaženog Graciju iz Mula i blaženog Marina iz Kotora. Svi su oni voljeli svoju Boku, svoje Hrvate i svoje katolike, ali ništa manje i svoje Crnogorce i svoje pravoslavce.

    Moj dragi prijatelj, slavni nogometaš i trener Zlatko „Cico“ Kranjčar, o kojem sam napisao i knjigu, uvijek s radošću govori o svojim izborničkim danima u Crnoj Gori, a kao jednog od najdražih suigrača u „Dinamu“ spominje Crnogorca Čedu Jovičevića.

    Moj rodni grad Jastrebarsko, od milja zvan i Jaska, nije velik, ali Crnogorci su i u njemu ostavili traga, osobito na sportskom polju. U Jaski se godinama nalazio garnizon JNA, u kojem su starješine bili i mnogi Crnogorci. Neki od njih s uspjehom su igrali i za jaskanske sportske klubove. Tu posebno pamtim jaskanskog zeta Stevana Čanovića, koji je jednako uspješno branio boje „Jaske“ i u nogometu i u rukometu. Sa mnom je u razred išao sjajni nogometaš Miodrag Peković, koji je već sa 14 godina zaigrao za seniore „Jaske“. Bio je simpatičan i drag momak koji je nakon osnovne škole otišao iz našeg grada (otac je vjerojatno dobio prekomandu) pa bi mi bilo drago ako ga netko pozna da ga pozdravi i poruči mu da mi se javi.

   S uspjehom su za nogometaše „Jaske“ svojedobno igrali i braća Milan i Slavko Stanišić, a za rukometašice „Jaske“ Nataša Gagović. Najpopularniji jaskanski Crnogorci su ipak braća Vučurović, Ljubomir i Dragan. Stariji, pokojni Ljubo, bio je istaknuti pjesnik i slikar, a mlađi, Dragan, legendarni je golman „Jaske“ i zaslužni dragovoljac u Domovinskom ratu.

    Mlada jaskanska pjesnikinja Marina Bastašić djelovala je nekoliko godina među bokeljskim Hrvatima kao profesorica i s radošću se sjeća tih dana.

   Devedesetih godina prošlog stoljeća, prije uspostavljanja crnogorske neovisnosti, nad vjekovni dobrosusjedski odnos Hrvata i Crnogoraca nadvila se zbog velikosrpske agresije na Hrvatsku mračna sjena. Danas, hvala Bogu, naše dvije države uspostavljaju i razvijaju uspješnu suradnju na svim područjima.

    Veliki zalog hrvatsko-crnogorskog prijateljstva i zajedničke svijetle budućnosti svakako su Hrvati u Boki Kotorskoj koji danas uživaju sva demokratska prava, kao i Crnogorci koji žive i rade u Hrvatskoj i Zagrebu.

   Vjerujem da će i ova izložba našeg sugrađanina Josipa Falice pridonijeti razvoju prijateljstva i suradnje. U tom smislu u ime Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom pozivam članove i čelnike Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore da posjete naš grad i nadam se našim zajedničkim akcijama i svestranoj suradnji."

  O AUTORU:

rođen u Sv. Jani 1950. god
počeo izlagati 1974.god.
sudjelovao na stotinjak skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu
dobitnik više nagrada, medalja, plaketa i diploma
sudjelovao na nekoliko desetaka likovnih kolonija (Karlovac,
Trebnje, Zlatar, itd.)
sudjelovao u likovnom opremanju nekoliko casopisa i knjiga
clan je Hrvatskog društva naivnih umjetnika

O IZLOŽBI NA PORTALU jaska.hr

http://www.jaska.com.hr/kultura/josip-falica-u-zagrebackoj-galeriji-montenegrina/

I NA PORTALU CROATIA.ch:

http://croatia.ch/kultura/umjetnost/151209.php

KATALOG IZLOŽBE