TRIBINA- PRIRODA CRNE GORE
U organizaciji Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i uz učešće akademika Zlatka Bulića u prepunoj dvorani Crnogorskog doma u Zagrebu 20. 2. 2017. održana TRIBINA s temom PRIRODA CRNE GORE
Prije pet-šest godina, na jednom susretu u Zagrebu, gospodin Zlatko Bulić obećao je predavalje s temom o prirodi Crne Gore.
Pasionirani istraživač i veliki zagovornik zaštite i očuvanja prirodnih resursa, ljepota i posebnosti Crne Gore od specifičnosti eko sistema, endemskih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, do brojnih planinskih vrhova iznad 2000 metara, zadivljujućih kanjona, bistrih rijeka, jezera- svoje obećanje ispunio je 20. 2. 2017. u prepunoj dvorani Crnogorskog doma izlažući temu PRIRODA CRNE GORE- Potencijal, zaštita, ugroženost i valorizacija.
Priču o Crnoj Gori i njenoj prirodi akademik Bulić začinio je brojnim podacima, fotografijama, manje poznatim činjenicama, statističkim podacima (u PowerPoint- prezentaciji).
"...Prirodne vrijednosti i rijetkosti u Crnoj Gori, po svome specifičnom značaju, zaslužuju da im današnji čovjek posveti dužnu pažnju, da ih zaštiti od ugrožavanja, raznih vidova degradacije ili pak potpunog uništavanja i da omogući njihovo proučavanje, unaprijeđivanje, čuvanje i zaštitu. Teško je u Evropi a vjerovatno i u svijetu naći manju zemlju sa više različitosti, kontrasnosti, surovosti i ljepote njene prirode, zemlju bogatijeg kulturnog i istorijskog nasleđa na manjem prostoru, zemlju tajni, zemlju pitke vode, kao što je to Crna Gora. Brojni putopisci su bili oduševjeni njenom prirodom, kulturnom baštinom i o tome su ostavili brojne zapise, pjesme, legende, putopise, stručne i naučne priloge i monografije. Poznati istraživač i prijatelj Crne Gore Jozef Holoček je za Crnogorce očaran iskonskom prirodom ove male balkanske i evropske države zapisao “O kako su bogati ovi siromašni Crnogorci”.
Crna Gora je planinska i mediteranska zemlja. Njene prirodne vrijednosti predstavljene nizom bisera u raskošnoj prirodnoj riznici od mora pa do najviših planinskih vrhova Durmitora, Komova, Bjelasice, Volujaka, Maglića, Ljubišnje i Prokletija i drugih, su njeno najveće bogatstvo. Raznovrsnost i bogatstvo biodiverziteta Crne Gore po jedinici površine je znatno veće nego u mnogih drugih krajeva Evrope i može se upoređivati samo sa velikim prostorima kakvi su Alpi, Apenini, Kavkaz i drugi. Međutim, srazmjerno relativno maloj površini Crne Gore u odnosu na druge evropske države ona je sigurno bez premca kao centar raznovrsnosti i bogatstva biodiverziteta pa i drugih prirodnih karaktera. Kao ilustrativan primjer navešćemo planinu Durmitor koja ima nacionalnu i dvojnu međunarodnu zaštitu đe je registrovano do sada preko 1600 vrsta vaskularnih biljaka i čak blizu 180 vrsta ptica sa čime se rijetko može pohvaliti bilo koja planina u Evropi. Sličnih primjera u Crnoj Gori ima mnogo. Ilustrativan je i primjer da je na području ex Jugoslavije prema nekim podacima registrovano oko 500 planinskih vrhova preko 2000 m.nv., a da se u najmanjoj republici Crnoj Gori, nalazi preko 150 vrhova, što na jedan ubjedljiv način reprezentuje bogatstvo geomorfoloških i geloških prirodnih elemenata najvišeg ranga. Poređenja radi jedna Hrvatska nema ni jedan planinski vrh preko 2000. m.nv., ali su zato prihodi u Hrvatskoj od planinskog turizma neuporedivo veći nego u Crnoj Gori..
(izlaganje u cijelosti možete pročitati OVĐE)
Zlatko Bulić, akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (vanredni član), doktor bioloških nauka, muzejski savjetnik, predavač na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i samostalni savjetnik-istraživač za ekologiju u Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gore. Područje djelovanja: zaštita prirode i zaštita prirodne i kulturne baštine i zaštita životne sredine, turistička valorizacija zaštićenih objekata prirode, geobotanika, biogeografija, horologija, fitocenologija, istoriografija botaničkih istraživanja u Crnoj Gori, ekološka edukacija, ljekovito i medonosno bilje i dr. iz kojih je do sada objavio preko 200 stručnih i znanstvenih radova, 12 knjiga, ekoloških priručnika i monografija kao autor ili kooautor, oko 100 popularnih članaka, kao i preko 100 referata, saopćenja i postera na znanstvenim skupovima, kongresima, savjetovanjima u Crnoj Gori i inozemstvu...
(cjelovita BIOGRAFIJA)