Lučindanski susreti 2023.

Pripadnici crnogorske nacionalne manjine doputovali su u krcatim autobusima iz svih dijelova Hrvatske kako bi sudjelovali na ovogodišnjim susretima, koji su se održali u dvorani SKUC-a Studentskog centra u Zagrebu. U Zagreb su stigli i Crnogorci iz Slovenije, konkretnije iz Kranje, gdje već dugi niz desetljeća živi i radi brojna i značajna crnogorska manjina.

Nakon što je voditeljica ovogodišnjeg programa „Lučindanskih susreta“ Jelena Rončević pozdravila prisutne, na ovoj najznačajnijoj manifestaciji crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj nazočnima se obratio Nenad Bogdanović, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Njegov je govor iznimno značajan jer riječ je o prvom službenom istupu novoizabranog predsjednika NZCH u javnosti, na manifestaciji ovako visoke kategorije, pa ga stoga u cijelosti prenosimo:

„Drage Crnogorke i Crnogorci, uvaženi gosti i uzvanici, dame i gospodo.

Srdačan pozdrav svima koji ste danas s nama na 24. "Lučindanskim susretima" u organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro“- Zagreb pod pokroviteljstvom Gradonačelnika grada Zagreba gospodina Tomislava Tomaševića.

Poštovana izaslanice Predsjednika RH savjetnice Predsjednika RH za ljudska prava i civilno društvo, poštovana izaslanice gradonačelnika Grada Zagreba, poštovani otpravniče poslova Ambasade CG u Republici Hrvatskoj, poštovani Predsjedniče Matice crnogorske, poštovani predstavnici crnogorskih udruženja iz Republike Slovenije, poštovani predstavnici i članovi crnogorskih udruženja i društava iz Republike Hrvatske, poštovani predstavnici vijeća i udruge nacionalnih manjina Grada Zagreba, dobrodošli na ovogodišnje "Lučindanske susrete"!

Lučindan je velik i značajan kršćanski datum koji ima svoje posebno mjesto u novijoj crnogorskoj historiji obilježavanjem godišnjice smrti utemeljitelja moderne crnogorske države Petra I. Petrovića Njegoša, za Crnogorce "Svetoga Petra Cetinjskoga", koji je preminuo na "Lučindan" 1830. godine. Bio je najznačajniji akter integrativnih procesa u Crnoj Gori s kraja 18. i prvih desetljeća 19. stoljeća kao što su: Ujedinjenje historijske Crne Gore i brda, povezivanje mora i gore, stvaranje zakonodavnog sustava i privođenje Crnogoraca „k poznanju prava“, bio je čovjek koji je umio uvjerljivo saopćiti ono što hoće i koji je govorio da nema druge sile u upravljanju narodom i državom osim "moći pera i jezika"! U njegovu čast organiziraju se "Lučindanski susreti" u Zagrebu sa željom promicanja svih vrijednih oblika suživota, stvaralaštva, priznavanja različitosti na nacionalnoj i vjerskoj osnovi u doista turbulentnom okruženju trećega desetljeća dvadesetiprvog stoljeća. U njegovu čast bila su i dosadašnja gostovanja jedanaest gradova Crne Gore: Bar, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Tivat, Kotor, Podgorica, Mojkovac, Šavnik, Nikšić i Kolašin koji su u Zagreb donosili sa sobom topli duh zavičajnosti i ljepote "staroga kraja". ".

"Lučindanski susreti" sve vrijeme obilježavaju i druge značajne datume crnogorske povijesti. Ove godine to je 210. godišnjica rođenja Petra II. Petrovića Njegoša, za Crnogorce "Vladike Rada" s projektom Grafičke mape autora Dimitrija Popovića, pod nazivom „Oreol mikrokozma" koja je tiskana u limitiranom izdanju od 100 komada, i koja je već predstavljena na posebno organiziranoj izložbi u Zagrebu te do kraja godine I u Podgorici."Lučindanski susreti" pričaju io nama, o onome što radimo i što smo tijekom godine učinili, oni su pokazatelj ugleda Crnogoraca i naše zajednice u Republici Hrvatskoj, oni progovaraju o građenju mostova, veza i suradnje kroz očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta u Podgorici. okviru onoga što nazivamo ostvarivanje kulturne autonomije kao odrednice djelovanja NZCH i svih njezinih članica, kroz različite projekte i programe koji su prepoznati u sredinama življenja.

"Lučindanski susreti" također su priča o našoj autonomnosti i dosljednosti, inzistiranju na programskoj, partnerskoj suradnji s institucijama matične države, što je ponekad bilo teško a, bojimo se, postaje i problematično. Kako je nedavno rekao moj crnogorski drug Zoran: "lako ti je biti liberal na Cetinju, budi ti liberal u Plužinama"! Zašto? Zato što su na djelu zagovornici revizije crnogorskog identiteta, crnogorske kulture i jezika, na koncu i crnogorske državnosti. Sve se češće, danas, u Crnoj Gori čuje: "Pitaj đeda što si i tko si"? A mene je pitao đed - ovako: Za moga prvoga boravka kojega pamtim u Crnoj Gori, usred Durmitora, prije četrdeset godina, đed me, svojega prvoga unuka, posjeo na krilo s pitanjem: jesi li ti Nenade Crnogorac". Odgovori brzo i kratko - nisam. Đed pita dalje: Onda si Zagorec. Odgovorih brzo i kratko - nisam. Pa šta si, pobogu? Odgovorih brzo i kratko - Zagrepčanin uz zbunjeno lice moga đeda i njegovih komšija koji su to sve slušali. Đede moj dragi, budi miran tamo gore, tvoj unuk je danas zagrebački Crnogorac koji ima sreću da može u isto vrijeme ljubiti moju Lijepu našu, u kojoj sam rođen i školovan, u kojoj radim i plaćam porez, i ljubiti Tvoju i moju Crnu Goru u kojoj sve više boravim, palim svijeću. i donosim Ti cvijeće na vječno počivalište.  

Riječ dvije o budućim programskim aktivnostima Crnogoraca u Hrvatskoj. Čeka nas značajan zadatak privlačenja mlađih generacija u programske aktivnosti naših Društava, kao možda najvažnija misija koja je pred nama, prilagodba programa i aktivnosti, jačanje veze s maticom Crnom Gorom kroz nove vidove suradnje, te u tim nastojanjima molimo za podršku svih vas. Na kraju, sve što čini NZCH ne bi bilo moguće bez nositelja programskih aktivnosti, jer je ona ustrojena kao savez udruga kao što su: Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka, Zajednica Crnogoraca Split, Zajednica Crnogoraca Pula , Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije, Društvo Perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“, Društvo Crnogoraca Beli Manastir. Njihovi predstavnici i članovi su danas ovdje sa nama, stoga im veliko hvala. Hvala svima koji ste danas na našim 24. Lučindanskim susretima sa željom da se i dalje susrećemo na različitim kulturnim događanjima koja svojim bitnim karakteristikama obožavaju ukupnost življenja kako Grada Zagreba tako i Republike Hrvatske. Velika hvala svim dosadašnjim akterima i organizatorima ovakvih projekata i programa, kao i svim institucijama u RH i Crnoj Gori, posebno Savjetu za nacionalne manjine RH, koje ih prepoznaju kao vrijedne i dostojne financiranja.

Vidimo se na jubilarnim 25. LUČINDANSKIM SUSRETIMA 2024. godine.

Hrvatska u srcu – da je vječna Crna Gora!“

Potom je nazočne pjesme pozdravio zbor organizatora manifestacije - Pjevački zbor „Montenegro“ Zagreb. Nakon pozdravne, zagrebačke „Serbus Zagreb moj“, izveli su još tri pjesme jer je trebalo pozornost posvetiti uvaženim gostima od kojih su neka izdaleka doputovali; Slijedili su još i govori predstavnici Matice crnogorske, izaslanica zagrebačkog gradonačelnika i predsjednika države, te folklorni nastup svjetski poznatih zvijezda iz Podgorice, pripadnika AKUD-a „Mirko Srzentić“ koji su za ovaj nastup i druženje s hrvatskim Crnogorcima doputovali iz Crne Gore. Zbor Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb nastupio je u mješovitom muško-ženskom sastavu, uz glazbenu pratnju na harmonici, kahonu i gitari. Izveli su pjesme: „Serbus Zagreb moj“, „Sve ptičice zapjevale“, „Kad prošetam Crnom Gorom“ i „Oj đevojko što mi reče“.

Gospodin Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, u svome se govoru zahvalio na „pozivu i učešću na tradicionalnom prazniku Crnogoraca u Republici Hrvatskoj, Lučindanskim susretima, koji zaista imaju karakter manifestacije, gdje se sa zadovoljstvom okupljaju ne samo članovi i prijatelji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, već i vaši sunarodnici iz Crne Gore. Svako ko prati rad i djelatnost Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske svjedoči da ova crnogorska zajednica kvalitetno njeguje svoj nacionalni identitet na hrvatskom prostoru više od tri decenije.“

„Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske bila je i prije obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine referentna adresa u Hrvatskoj, koja je postala neizostavna spona, prije svega, na polju kulture između dvije države, odnosno crnogorskog i hrvatskog naroda. Ne manje značajna činjenica je što ste poželjno radili na zaštiti i njegovanju crnogorskog identiteta, tako da mnoge crnogorske iseljeničke zajednice na prostoru bivše Jugoslavije, pa i šire, mogu da slijede vaš primjer“, istaknuo je predsjednik Matice .

Jovović se osvrnuo i na trenutnu situaciju u Crnoj Gori ustvrdivši da je Crna Gora trenutno „duboko uzdrmana društveno – političkom krizom“.

„Znam da dijelimo zajedničku zabrinutost za budućnost Crne Gore, zbog čega očekujemo da naše ukupne veze ojačamo, s obzirom da istorijski procesi pokazuju, da kad god se nacionalni integritet Crnogoraca beskrupulozno nasrće, naši protivnici dobiju adekvatan odgovor. Kao i mnogo puta u prošlosti, tako i danas, pred nama je dugotrajna borba za opstanak crnogorskog društva, onakvog kakvog smo ga oblikovali referendumskim rezultatom 2006. godine, a jedini iskreni saveznik koga imamo crnogorsko iseljeništvo“, kazao je predsjednik Matice crnogorske .

Gospođa Tanja Horvatin, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i viša stručna savjetnica za nacionalne manjine Odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba pozdravila je u ime gradonačelnika Tomaševića sve predstavnike crnogorske nacionalne zajednice i sudionike druženja na Lučindanskim susretima 2023.

„Mnogi Crnogorci i Crnogorke kroz povijest Zagreba obogatili su ovaj grad dajući značajan doprinos u stvaranju zagrebačke povijesti, kulture, političkog i javnog života. I dalje ćemo snažno podupirati i poticati rad svih crnogorskih kulturnih zajednica i institucija u našem gradu. U duhu prijateljstva nastavit ćemo raditi na projektima koji obogaćuju našu kulturu i jačaju gospodarske veze i suradnju naša dva naroda. Zahvaljujem svim sudionicima što na ovako lijep način promoviraju naš grad koji je danas obogaćen za još jedan izniman kulturni događaj s vrhunskim izvođačima folklora, glazbe i pjesme“, kazala je gospođa Tanja Horvatin.

Kao izaslanica predsjednika Republike Hrvatske sve prisutne pozdravila je gospođa Melita Mulić, savjetnica predsjednika Republike Hrvatske za ljudska prava i civilno društvo: „Dopustite mi prije svega da se u ime predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića zahvalim na pozivu na 24. Lučindanske susrete. NZCH osnovan još 1992. godine u vremenima rata - kada su odnosi Hrvatske i Crne Gore bili teško narušeni – bio je vizionarski čin. Taj čin poduzeli su Crnogorci koji su prije svega na pravi način voljeli Crnu Goru i koji su osudivši agresiju stali u obranu prava Hrvatske na neovisnost. Jednako tako kada je bio najpotrebniji Crnogorci u Hrvatskoj su dali najveći mogući doprinos osamostaljenju Crne Gore.“

Gospođa Mulić govorila je i na putu Crne Gore prema euroatlantskim integracijama, točnije ulasku Crne Gore u Europsku uniju: „Ovogodišnji (Lučindanski) susreti odvijaju se u vrijeme kada Crna Gora očekuje formiranje nove vlade koja će biti pred važnom zadaćom nastavka procesa pristupanja EU. Naravno, i Europska unija mora učiniti svoje i tu će Hrvatska dati maksimalan doprinos da taj proces teče što brže. Granice, kako to voli reći predsjednik Milanović, postoje jer postoje države ali vizija Europe otvorenih granica trajno je nadahnuće svima koji žele razvoj i napredak za sve države i nacije kako bismo jednom zauvijek isključili rat i prijeteće sukobe koji se na žalost na europskom kontinentu ponovno događaju “.

Zbog bolesti, ili drugih neodgodivih obaveza, za svoj su se nedolazak ispričali: Tibor Varga, Aleksandar Tolnauer, Alen Tahiri, Veljko Bulajić, Luka Bebić, Goran Jandroković, Joško Klisović, Martina Glasnović, Marko Špadijer, Borislav Mrvaljević i drugi.

U drugom i najatraktivnijem dijelu Lučindanskih susreta 2023. nastupili su AKUD „Mirko Srzentić“ iz Podgorice koji su sve prisutne oduševili plesom, pjesmom i prekrasnim nošnjama. Njihov se program sastojao od pjesama i plesa iz svih dijelova Crne Gore au pauzama su pjevali Tanja Šeter ili Dejan Škuletić, što je momcima i djevojkama koje su plesale davalo po nekoliko minuta vremena da se iza pozornice presvuku u drugu noć i ponovno izađu na binu i zaplešu. Program AKUD-a Mirko Srzentić obuhvaća:

1. Igre iz Crne Gore - ples
2. Vrsuta – ples
3. Dejan Škuletić - Prođoh kroz goru – pjesma
4. Tanja Šeter - Jedno jutro u svitanje zore – pjesma
5. Boka – ples
6. Dejan Škuletić - Sevdah kraj Ribnice – pjesma
7. Tanja Šeter - Šetajući pored Ljubovića – pjesma
8. Bošnjačke igre iz okoline Rožaja , Plava i Gusinja – ples
9. Tanja Šeter i Dejan Škuletić - Sa izvora Vidrovana – pjesma
10. Ćamile i Goce – ples

Oni koji su imali prilike nakratko boraviti iza pozornice svjedočili su kako iza kulisa umjetnička voditeljica Jovana Klisić nadljudskim naporima ali svejedno uigrano is iskustvom koje zrači iz njezina glasa i svakog njezina pokreta žestoko vodi, koordinira, šminka i popravlja odjeću skupini od čak trideset i petoro izvođača. koji su ulazili i zadihani izlazili s pozornice presvlačeći se i pripremajući se za sljedeću pjesmu i ples.

Publika je dugo oduševljeno pljeskala i emotivnim izjavama i hvalospjevima obasipala izvođače. Nakon nastupa, druženje se nastavilo prvo na terasi dvorane SKUC-a, uz prigodne crnogorske priganice i sir, a zatim iu Crnogorskom domu, središtu zagrebačkih Crnogoraca, u Trnjanskoj 35, gdje se uz crnogorski Vranac i malo zakuske nastavilo s pjesmom i govorima zahvale a uručeni su i prigodni darovi.

Tekst: Bojan Radulović

Foto: Foto Goran