26. Lučindanski susreti u Zagrebu, 25.10.2025.

Brojni uzvanici i gosti, Crnogorci i prijatelji Crne Gore, i ove su godine svojim prisustvom uveličali ovu centralnu manifestaciju Crnogoraca Hrvatske. Tradicija započeta još 1999. nastavljena je i ove godine, i kao i svih prethodnih godina, nisu izostali komentari: „Izvanredno, zadivljujuće, ove godine nikad bolje“... Organizaciju ispred Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske je kao i svih prethodnih godina na najvišoj razini provelo Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ – Zagreb. Od izbora Grada/gosta, KUD-a, sve do do organizacijskih i tehničkih uvjeta – Društvo „Montenegro“ osiguralo je da manifestacija protekne onako kako ona zaslužuje, a već spomenuti komentari i dupkom popunjena dvorana potvrda su upravo toga. Grad/gost „Lučindanskih susreta 2025.“ ove je godine bio Bar, a gostujući KUD „Jedinstvo“ iz Bara imao je iznimno zapažen folklorni nastup.

Tradicionalno, Lučindanski susreti održavaju se posljednje subote u mjesecu listopadu, što je ove godine bilo dana 25.10. Zbog dobre kvalitete prostora, vrlo pristupačne usluge reprezentacije i prometne logistike, i ove je godine za mjesto održavanja manifestacije odabrana dvorana kina Forum zagrebačkog Studentskog doma „Stjepan Radić“. Program Lučindanskih susreta i ove je godine vodila Jelena Rončević, članica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ – Zagreb, i vijećnica Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Gospođa Rončević je, kao i uvijek dosad, program vodila odjevena u tradicionalnu crnogorsku žensku nošnju koja se, kada se ne koristi, čuva u Crnogorskom domu u Zagrebu.

Uzvanici na ovogodišnjim Lučindanskim susretima:

• Romana Kuzmanić Oluić, savjetnica Gordana Grlić-Radmana, ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
• Aleksa Đokić, voditelj Službe za ljudska prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske
• Tanja Horvatin, Predstavnica Grada Zagreba, voditeljica odjela za nacionalne manjine u Gradskom uredu za kulturu i civilno društvo
• Aldin Muratović, državni sekretar Ministarstva dijaspore Crne Gore
• Zoran Đukanović, Načelnik u Direkciji za saradnju sa dijasporom u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Africi, Aziji i Australiji
• Dejan Vuković, Njegova ekscelencija ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj, sa suprugom
• Jelena Ražnatović, I. savjetnica u Ambasadi Crne Gore u Republici Hrvatskoj
• Vladan Žugić, I. savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Republici Hrvatskoj
• Anđela Darmanović, II. savjetnica u Ambasadi Crne Gore u Republici Hrvatskoj
• Dragiša Delić, savjetnik za ekonomska pitanja Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj
• Mr.sc. Ivan Jovović, predsjednik Matice Crnogorske
• Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske
• Damir Ramović, urednk javnog servisa RTCG
• Čedo Đukanović, predsjednik CKPS „Morača“ iz Kranja (Slovenija)
• Skender Bajrović, predsednik Zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ iz Kranja (Slovenija)
• Velimir Bijelić, predsjednik Društva slovenačko-crnogorskog prijateljstva
• Zoran Laketić, predsjednik Crnogorskog društva „Crna Gora“ iz Ljubljane
• Nenad Martinović, potpredsjednik Crnogorskog društva „Montenegro“ Ljubljana i predsjednik Saveza Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije
• Dijana Pajković, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Maribor
• Šeki Agović Bihorac, predsjednik KSD Montenegro Bihor – Jasenice
• Vildan Ramusović, predsjednik Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor
• Bari Ahmedi, Predstavnik turske nacionalne manjine Grada Zagreba
• Ramiz Ajdini, Predstavnik romske nacionalne manjine Grada Zagreba
• Dražen Budiša, političar u mirovini, bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i bivši predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS-a)

Za svoj nedolazak ispričali su se:

• Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske
• Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, i medija
• Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije
• Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske
• Borislav Mrvaljević, predsjednik Zajednice Crnogoraca Beograda i Srbije

Nakon intoniranja himni skupu se trebao obratiti predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske prof. dr. sc. Petar Popović, no on zbog privatnih razloga nije mogao prisustvovati događanju pa je njegov govor pročitao Bojan Radulović, tajnik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske:

Uz ispriku što zbog privatne zauzetosti nisam u mogućnosti biti danas sa vama, dozvolite da vam izrazim toplu dobrodošlicu na 26. Lučindanske susrete u Zagrebu, u organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, čije članstvo svake godine marljivo i uspješno provodi ovo svečano okupljanje Crnogoraca, prijatelja Crne Gore iz svih dijelova Hrvatske i država u okruženju.

Lučindanski susreti okupljaju iseljeništvo iz Crne Gore, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, i sve prijatelje Crne Gore. Već 26 godina ova manifestacija se realizira pod visokim pokroviteljstvom hrvatskih institucija i pojedinaca. Dosadašnji pokrovitelji Lučindanskih susreta su bili: Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih poslova RH, a već više od 15 godina pokroviteljstvo nad ovom manifestacijom trajno je preuzeo gradonačelnik Grada Zagreba.

Lučindan je inače vjerski praznik u Crnoj Gori ali mi Crnogorci u Hrvatskoj smo kao trajnu odrednicu motiva obilježavanja naših susreta uoči Lučindana uzeli da sveca i mitropolita Sv. Petra Cetinjskog slavimo i kao velikog i uspješnog svjetovnog vladara - jer je upravo on - kao Gospodar Crne Gore - utemeljio modernu crnogorsku državu. Na Crnogorskom zboru u Manastiru Stanjevići 1798. je donesen Zakonik opšči crnogorski i brdski sa 16 članaka a dopunjen je 1803. s još 17 članaka. Godine 1798. je također oformljeno Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog. Time je, skupa sa u Zakoniku inkorporiranom Stegom, udaren pravni temelj crnogorskoj državi!

Lučindanski susreti imaju i svoje privremene odrednice, koje se iz godine u godinu mijenjaju ovisno o tome koji događaj napuni koju obljetnicu. Tako ove godine na Lučindanskim susretima obilježavamo 120. godišnjicu donošenja prvog Ustava Crne Gore, te 80. obljetnicu pobjede nad najvećim zlom u povijesti čovječanstva – fašizmom. Crna Gora, a također i Republika Hrvatska, u trajnoj su obavezi izraziti duboko poštovanje za sve borce narodnooslobodilačke borbe na našim prostorima, za borce koji su u temelje moderne Crne Gore i moderne Hrvatske ugradili svoju mladost i dali svoje živote.

U vremenima u kojemu se polako gube stare vrijednosti, možemo reći da, iako se čini da živimo u najbolje vrijeme ikada u povijesti čovječanstva, taj isti svijet se naglo polarizira te njegove razne strane otvoreno ili prikriveno ratuju. Pravo slobode govora je ugroženo. Autocenzura je sve raširenija, čak i kod djece. Ovdje u Europi smo sa svih strana usmjereni na ostvarivanje ličnih, individualnih užitaka građana umjesto na dobrobit cijelog društva. Vicevi, psovke i profanost, banalnost komunikacije, nemuštost, fizički izgled političara te marketinške kampanje i profiti, postali su važniji od učenosti, državotvornosti, stoicizma, skromnosti, i što je najvažnije – od prava - i od znanosti općenito. Tradicije, teške povijesne nepravde i događaji koji su na pozitivan način obilježili našu povijest se namjerno zaboravljaju, a veličaju se ljudi i događaji koje možemo u najboljem slučaju nazvati kontroverznim. Tako se u našoj Crnoj Gori najviše godišnje državne i kulturne nagrade i odlikovanja već neko vrijeme bagateliziraju, i dodjeljuju po sistemu osiguravanja nečijih mirovina, sve radi trgovanja političkim utjecajem, i sve preko leđa običnih Crnogoraca. Što se Republike Hrvatske tiče, svake godine naglašavamo i zahvaljujemo se državnim institucijama koje su donijele - i dan danas provode - Ustavni zakon o nacionalnim manjinama – zakon koji je po svojoj naravi i tekstu najbolji u cijeloj Europi. Posebno pritom pozdravljamo svu i financijsku i logističku pomoć Vlade – putem Savjeta za nacionalne manjine RH - i lokane samouprave gradova i županija u kojima djeluju crnogorske udruge i crnogorska vijeća i predstavnici izabrani na manjinskim izborima. Pritom, ipak samo da izrazimo jednu nadu za budućnost, a ta je da se uistinu nadamo da naše – NACIONALNE – manjine, kojih smo i mi Crnogorci u Hrvatskoj dio, neće biti potisnute u stranu, u poplavi mnogih modernih i trenutačno popularnih agendi koje trenutačno zaokupljaju misli većine vladajućih u Europi.

Na kraju, da se vratimo našim Lučindanskim susretima. U skladu s dobrom praksom predstavljanja grada gosta Lučindanskih susreta, ove godine je to grad BAR, čiji će predstavnici, odnosno članovi kulturno umjetničkog društva JEDINSTVO, imati tu čast da ispune naš središnji dio kulturnog dijela programa. Nadamo se da će svi koji su danas došli još jedanput svjedočiti tradiciji da ova centralna manifestacija Crnogoraca u Hrvatskoj na najbolji način pridonosi čuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta, izgradnji kulturne autonomije i integracije u hrvatsko društvo kojom crnogorske vrijednosti, rad, znanje i različitosti postaju sastavnim dijelom lokalnoga društva, kulture, gospodarstva i politike. Za kraj, da ponovimo iz povijesti, da je Sveti Petar Cetinjski uvijek Crnogorcima govorio da nema druge sile u upravljanju narodom i državom OSIM MOĆI PERA I JEZIKA.

Neka su nam vječne Crna Gora i Hrvatska!

Nakon čitanja govora predsjednika Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske voditeljica je najavila nastup Pjevačkog zbora Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ – Zagreb. Pjevački zbor Montenegro Zagreb tradicionalno otvara Lučindanske susrete sa tri pjesme, kojima zagrebački Crnogorci upućuju pozdrav svima koji su došli na manifestaciju. U repertoaru su uvijek dvije crnogorske pjesme, i jedna iz lokalnog i/ili zagrebačkog regiona. Ove godine zbor je pjevao:

• Sejdefu majka buđaše
• Zagrebe moj
• Niđe nebo nije plavo

Nakon pjesme publici se trebao obratiti Dušan Raičević, predsjednik Opštine Bar, ali zbog neodloživih obaveza on nije bio u mogućnosti da doputuje u Zagreb pa je prisutnima njegovo pismo pročitao Mr.sc. Ivan Jovović, predsjednik Matice Crnogorske:

Poštovani gospodine Popoviću, poštovani goșpodine Šukurica, dragi prijatelji, poštovani učesnici Lučindanskih susreta. Prije svega želim da Vam uputim izraze iskrenog žaljenja što sam danas zbog neodložnih obaveza spriječen da lično prisustvuje ovom veoma važnom događaju za sve pripadnike Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Ipak, čini mi veliku čast i zadovoljstvo da Vam mogu, makar ovim putem, uputiti pozdrave i izraze iskrene zahvalnosti u ime građanki i građana Bara povodom održavanja 26. Lučindanskih susreta u Zagrebu. Ova manifestacija svojim kontinuitetom održavanja čvrsto drži i njeguje okvire kulturnog okupljanja te predstavlja most prijateljstva, zajedništva i međusobnog poštovanja između Crne Gore i Republike Hrvatske. Na ovaj način se čuva i njeguje identitet Crnogoraca u Hrvatskoj, ali ujedno i potvrđuje njihova aktivna uloga u izgradnji i jačanju kulturnih i duhovnih veza koje spajaju naše dvije države i narode.

Opština Bar s ponosom i posebnom pažnjom njeguje bliske odnose sa zajednicama Crnogoraca u Hrvatskoj, koji redovno posjećuju naš grad i tradicionalno učestvuju u obilježavanju 24. novembra — Dana Opštine i Dana oslobođenja Bara. Ti susreti svjedoče o obostranom poštovanju, iskrenom prijateljstvu i neraskidivoj povezanosti naših sredina koje dijele vrijednosti zajedništva, multikulturalizma i slobodarskog duha naših ljudi kroz bogatu istoriju koja nas veže. Osim istorije, veže nas i budućnost, evropske vrijednosti i kvalitet života, pa nas iskreno raduje i to što smo sa brojnim hrvatskim gradovima partneri na implementaciji značajnih evorpskih projekata koji donose konkretne benefite i doprinose očuvanju kulture i saradnje u našim zajednicama.

Posebnu zahvalnost želim uputiti gradonačelniku Grada Zagreba, gospodinu Tomislavu Tomaševiću, na pokroviteljstvu i podršci ovom događaju, koja potvrđuje otvorenost i razumijevanje za značaj nacionalnih zajednica i njihov doprinos kulturnom životu Zagreba.

Zahvalnost dugujemo i Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske, koji je prepoznao važnost Lučindanskih susreta i podržao njihovu realizaciju, kao i Ministarstvu za dijasporu Crne Gore, čija podrška svjedoči o trajnoj posvećenosti jačanju veza sa našim iseljeništvom i očuvanju crnogorskog identiteta u inostranstvu.

Želio bih ovim putem da naglasim iskrene čestitke zahvalnost Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske, na čelu sa gospodinom Petrom Popovićem, kao i Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro” Zagreb, na čelu sa gospodinom Alijom Šukuricom, koji s predanošću i entuzijazmom čuvaju i unapređuju našu zajedničku kulturnu baštinu.

Posebno nas čini ponosnim što je grad Bar ove godine gost Lučindanskih susreta, a da je u programu učešće našeg Kulturno-umjetničkog društva „Jedinstvo”, koje već više od jednog vijeka dostojno predstavlja bogatstvo i tradiciju barskog i crnogorskog kulturnog stvaralaštva. Uvjeravam vas da će Opština Bar i ubuduće ostati posvećen i pouzdan partner svakoj inicijativi koja doprinosi očuvanju zajedničkih vrijednosti, kulturne razmjene i saradnje između naših gradova i naših ljudi.

Želim vam uspješno i radosno druženje i da Lučindanski susreti i dalje svijetle snagom zajedništva, ponosa i ljubavi prema Crnoj Gori.

Srdačno.

Sljedeći govornik bio je Aldin Muratović, izaslanik Ministarstva dijaspore Crne Gore:

Poštovani predstavnici naše dijaspore,
Poštovani predstavnici institucija,
Dame i gospodo,
Dragi prijatelji,

Dozvolite mi najprije da vas u ime Ministarstva dijaspore Crne Gore i u svoje ime pozdravim i zahvalim na pozivu da prisustvujem tradicionalnom prazniku Crnogorske dijaspore u Republici Hrvatskoj - Lučindanskim susretima.

Veoma mi je drago što vas vidim ovdje u ovolikom broju.

Crna Gora u skoro svakoj državi svijeta ima po jednu ružu. A ta ruža, gdje god se primila, cvjeta i miriše. Upravo ste vi, dragi prijatelji, naša ruža – ona koja s ponosom raste, cvjeta i širi miris prema svima.

Ovaj skup svjedoči o snazi zajedništva, o ljubavi prema domovini koja ne poznaje granice, i o istrajnosti da se crnogorski identitet, jezik, kultura i običaji njeguju i prenose s generacije na generaciju, ma gdje god živjeli.

Lučindanski susreti nijesu samo praznik — oni su most između Crne Gore i njene dijaspore, prilika da se podsjetimo ko smo, odakle dolazimo, i šta nas povezuje. U vremenu kada se svijet brzo mijenja, ovakvi susreti imaju neprocjenjivu vrijednost. Ministarstvo dijaspore Crne Gore ostaje posvećeno jačanju veza sa našim iseljenicima, podršci njihovim inicijativama, i stvaranju uslova da se osjećaju kao važan dio crnogorskog društva. Vaš doprinos razvoju Crne Gore, bilo kroz kulturu, ekonomiju, obrazovanje ili diplomatiju, neizmjerno je značajan. Zahvaljujem domaćinima na toplom prijemu i organizaciji, i svima vama na prisustvu.

Neka Lučindanski susreti nastave da budu simbol zajedništva, ponosa i nade.

Živjeli!

Mr.sc. Ivan Jovović, koji je okupljenima ranije pročitao pismo predsjednika Opštine Bar, ponovno je izašao za govornicu, i ovoga puta kao predsjednik Matice crnogorske rekao:

Dragi sunarodnici, poštovani prijatelji, uvaženi predstavnici javnog i političkog života R. Hrvatske i Crne Gore, poštovani predsjedniče Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske,

Poziv Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske upućen Matici crnogorskoj u pogledu obilježavanja Lučindanskih susreta predstavlja potvrdu kontinuirane saradnje, koja se između ove dvije nacionalne organizacije odvija u cilju afirmacije i jačanja crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta kako u Crnoj Gori, tako i u crnogorskom iseljeništvu. Projekti, odnosno programi Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske predstavljaju osmišljenu intelektualnu platformu kako se njeguje istorijska svijest crnogorskog naroda u iseljeništvu, preko obilježavanja značajnih datuma crnogorske istorije. Ove godine predmetna manifestacija je u znaku dva velika istorijska datuma, 120 godina od donošenja prvog crnogorskog ustava i 80 godina od pobjede nad fašizmom.

Oba datuma treba sagledati u datom vremenskom kontekstu, s obzirom da njihovo značenje nosi obavezu kulture sjećanja odnosno trajnog pijeteta. Obilježavanje jeste civilizacijska obaveza današnjih generacija jer takvi krupni istorijski događaji jesu markeri identiteta koji nam mogu biti putokaz u vremenu koje je danas puno izazova za crnogorski narod i opstanak Crne Gore kao, suverene države, gdje se uvijek u takvim prelomnim trenucima možemo pozvati i prepoznati u iskustvima naših predaka.

Donošenje Ustava iz 1905. godine za Knjaževinu Crnu Goru predstavlja mnogo više od pravnog akta, s obzirom da je njegovim usvajanjem crnogorski narod i de iure zaokružio dug proces transformacije iz jednog arhaičnog u moderno društvo, što je stvorilo pretpostavke za nastanak parlamentarne demokratije i razvoj državnih institucija. Ustav iz 1905. godine podijelio je istorijsku sudbinu Kraljevine Crne Gore, čije odredbe su zgažene nasilnom aneksijom koja je formalno imala verifikaciju u odlukama nelegalne i nelegitimne Podgoričke skupštine iz 1918. godine. Iako je nezahvalno praviti neke istorijske paralele između prvog i važećeg Ustava Crne Gore iz 2007. godine, jasno se prepoznaju tendencije posljednjih godina koje su usmjerene prvenstveno na promjenu karaktera Crne Gore, kao građanske i sekularne države, gdje se političkim mešetarenjem derogira krovna institucija pravosudnog sistema – Ustavni sud, što sve ukupno dovodi u pitanje kredibilnost Crne Gore u evropskim integracijama. Kao što je to doajen savremene crnogorske pravne nauke pokojni akademik Mijat Šuković jasno utvrdio da je prvi ustav Crne Gore bio izraz duha crnogorskog državnog, kulturnog i ukupnog integriteta i subjektiviteta u crnogorskoj istorijskoj vertikali, tako se i danas od političkih i intelektualnih krugova zahtijeva odbrana proklamovanih vrijednosti utemeljenih obnovom crnogorske nezavisnosti na referendumu 2006. godine, čiji je duh materijalizovan u Ustavu Crne Gore iz 2007. godine.

Odbranu crnogorske ustavnosti, pored svih preporuka Venecijanske komisije i inih međunarodnih organizacija, moramo organizovati mi sami, kao što su naši preci bez bilo kakve pomoći sa strane podigli prvi antifašistički ustanak 13. jula 1941. godine u porobljenoj Evropi. Crnogorske partizanske brigade bile su okosnica otpora okupatoru i domaćim kolaborantima, koje su zajedno sa ostalim partizanskim jedinicama sa prostora bivše Jugoslavije oslobodile zemlju od fašističkog terora, ali su i svojom pobjedom istovremeno stvorili uslove za ravnopravnost naroda i rušenje unitarnog koncepta Jugoslavije, što potvrđuju, između ostalog i odluke AVNOJ-a koje su bile osnov za međunarodno priznanje granica svih država nastalim na neuspješnom jugoslovenskoj konstrukciji.

Uprkos navedenom, antifašizam je civilizacijska tekovina koja je ugrađena u temelje savremene Evrope i čini neizostavnu odrednicu savremenog crnogorskog identiteta, te svaki pokušaji nenaučnog revizionizma ugrožavaju društvenu koheziju, bespotrebno bude atavizme iz prošlosti, što je u krajnjem usmjereno protiv progresa svake društvene zajednice, odnosno države. Jubilej 80 – godišnjice pobjede nad fašizmom istovremeno trebamo posmatrati i kao opomenu, s obzirom da fašizam, odnosno njegova ideologija i pokreti bez obzira što su vojno poraženi 1945. godine u prethodnim godinama i decenijama pokazuju vitalnost u destruktivnim procesima, zbog čega smo okruženi raznim spomen obilježjima i nazivima ulica ratnih zločinaca.

Posljednjih godina pokleknula je i Crna Gora i postala poprište takvog revizionizma, mada još uvijek postoje jaki nukleusi koji čuvaju tekovine antifašističkog nasljeđa Crne Gore, a jedna od takvih organizacija je Matica crnogorska.

Prisjećajući se slavnih datuma crnogorske istorije s početka i sredine XX vijeka potvrđujemo i na ovom mjestu da poštujemo i njegujemo tradiciju i cijenimo žrtve koje su date za slobodu Crne Gore, jer krupni moralni kapital koji su nam ostavili u zaostavštinu naši preci, obavezuje nas da budemo vjerni sinovi i šćeri naše Crne Gore.

Veleposlanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj Ambasador Dejan Vuković rekao je:

Posebna je čast biti na 26. Lučindanskim susretima u Zagrebu, u divnom ambijentu koji odiše ljubavlju, rodoljubljem, iskrenim emocijama prema matici Crnoj Gori, ujedno i poštovanjem ka Republici Hrvatskoj, stoga velika zahvalnost i srdačan pozdrav svima u ime Ambasade Crne Gore i lično.

Budući da je manifestacija posvećena značajnim jubilejima 120 godina od donošenja prvog Ustava Crne Gore i 80 godina od trijumfa Antifašizma, pozdravno slovo moje malenkosti biće i u tom znaku.
Naše istorijske reminiscencije upućuju da je crnogorska državotvorna vertikala vitalna i trajna, kao i važnost sprovođenja prava. S gordošću podsjećamo na snažnu simboliku, upravo je na Lučin dan 18. oktobra 1905. najavljeno donošenje Ustava Knjaževine Crne Gore, proglasom knjaza Nikole Petrovića Njegoša. Citiram:

“Dragi moji Crnogorci! Kad je čovjek član prosvijećenoga čovječanstva, on i slobodan građanin mora biti – tako drži vaš stari Knjaz i Gospodar, koji se u tim osjećajima rodio, rastao i nastanuo. Što je zagrijevalo grudi Mojijeh i Našijeh predaka? Što je jednoj šaci gorštaka omogućilo, da na visovima svoga junačkoga stana očuva svoju zlatnu slobodu i otolen zadahne unaokolo sebe nekad povezanoj braći na Balkanu, svoj duh pregnuća i krepost nade? – Ljubav slobode i ništa drugo. Ona je sve naše blago i naša životvorna moć; njom se ponosimo, za nju živimo!“

Poetski, ushićeno, nadasve s punim pravom izreče crnogorski suveren Nikola Mirkov “Ljubav slobode i ništa drugo”! Slobodarstvo ta uzvišena kategorija bitisanja čovječanstva, suštastveno i istinski, duboko usađena u civilizacijski kod nacionalnog bića Crnogorki i Crnogoraca, nadahnjuje i generiše čojstvo i junaštvo, kolosalne vrline naših glasovitih predaka, nedostižni oreol koji domovinu Crnu Goru uzdiže u međunarodnim tokovima i na vrhove svjetske povijesti.

Upravo slobodarski duh jača Crnu Goru, njen multietnički karakter i multikulturalna obzorja, koja se njeguju od davnih vremena, jačaju tokom postojanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore do današnjih dana. Dubokoumna i vizionarska je sentenca naših starovremenskih državnika “Brat je mio koje vjere bio”, dostojna najvišeg poštovanja i svjetonazora, koju sa sentimentom i odlučnošću njegujemo i unapređujemo, čvrsta zaloga za prosperitetnu budućnost!

Sljedstveno, kosmopolitski duh, internacionalizam, svijetli ideali bratstva i jedinstva, imahu stameno, pouzdano utočiste, ali i nepresušno, izdašno izvorište u Crnoj Gori, čije su veličanstvene ustaničke, antifašističke baklje, prve obasjale porobljenu Evropu.

Desetljećima druge polovine XX vijeka, naročito tokom ljeta, markantna, istorijska figura, uživala je mediteransko sunce na Korčuli, spajala Crnu Goru, Hrvatsku, Ujedinjeno kraljevstvo. Škotski aristokrata, školovan na prestižnim Itonu i Kembridžu, predratni diplomata u Parizu i Moskvi, lični prijatelj britanskog premijera Vinstona Čerčila, glasoviti brigadni general sa 33 godine, Ficroj Maklejn od 1943. u Vrhovnom štabu NOPa, za Opštenarodni 13. julski ustanak 1941. u Crnoj Gori je zapisao: “Buknuo je narodni ustanak takvom snagom da je okupatore skoro bacio u more.”, što jasno govori o toj izvanrednoj epopeji antifašizma u našoj zemlji, a snažan je bio doprinos i tadašnjeg iseljeništva.

Dragi prijatelji, s ponosom ističemo odvajkada nesvakidašnji zanos, granitni patriotizam i nesalomljivu odanost crnogorskog iseljeništva svih vjera i nacija, svojoj postojbini, magičnoj Crnoj Gori, znakovito od obnove naše vjekovne državnosti, članstva u NATO, i vjerujemo što skorijeg ogromnog uspjeha u našoj vanjskoj politici, krucijalnog strateškog pravca za državu i društvo u cjelini, Crna Gora članica Evropske unije.

Zahvalnost od srca entuzijastima i pregaocima Društva “Montenegro”, organizatorima, učesnicima, podržavaocima, publici, jer skupa promovišemo drevnu i bogatu kulturnu baštinu Crne Gore, njen multinacionalni, multikonfesionalni sklad, afirmišemo nacionalno dostojanstvo i građanski karakter našeg društva.

Ove kulturne manifestacije neka budu snažna poveznica unutar crnogorske zajednice u Republici Hrvatskoj, putokaz očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta. Ujedno i odraz ljudske topline i gostoprimstva iskazanog uvaženim hrvatskim prijateljima, i svim ljudima dobre volje, što predstavlja još jedan đerdan u sjajnom nizu raskošnog mozaika jačanja prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Republike Hrvatske.

Hvala na pažnji!

Viša stručna savjetnica Tanja Horvatin je u svojstvu predstavnice Grada Zagreba rekla:

Pozdravljam vas u ime gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića na 26. Lučindanskim susretima. Lučindanski susreti obilježavaju rad vaših udruga Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske te su pokazatelj uspjeha vašeg dugogodišnjeg rada i težnji da se ne zaboravi narodno stvaralaštvo Crnogoraca koje je najsnažnije utkano u crnogorskom narodnom plesu, crnogorskoj narodnoj nošnji i crnogorskoj narodnoj pjesmi, stoga primite najiskrenije čestitke na kontinuiranom organiziranju ovih susreta.
Posebno mi je zadovoljstvo što Grad Zagreb kao tradicionalni pokrovitelj susreta crnogorskog narodnog stvaralaštva danas ima bogatu pozornicu na zadovoljstvo svih posjetitelja i ljubitelja tradicijske baštine.
Čestitke upućujem i povodom obilježavanje 120. godišnjice donošenja prvog Ustava Crne Gore i ustavnog utemeljenja crnogorskog parlamentarnog života kao i povodom 80. godina antifašističke borbe.
Vaš rad kojim iskazujete pripadnost domovini Crnoj Gori i „drugoj“ domovini Hrvatskoj u kojoj živite, daje nemjerljiv doprinos daljnjem učvršćivanju i produbljivanju naših prijateljskih odnosa.
Posebno se želim zahvaliti svim članicama i članovima kulturno-umjetničkih društava na ustrajnom radu kojim čuvate svoju tradiciju, a ujedno pokazujete snagu i smisao vašeg zajedništva.
Ovakva obilježavanja prigoda su da i nadalje iskazujemo poštovanje i zahvalnost Crnogorcima izvan domovine i crnogorskim zajednicama na zajedničkom doprinosu i suradnji u stvaranju i očuvanju nacionalnog identiteta, ostvarivanju prava pripadnika crnogorske nacionalne manjine i promicanju prava svih nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj.
U svom zajedničkom djelovanju i uspješnom predstavljanju kulture, nasljeđa i cjelokupnog nacionalnog identiteta Crnogoraca u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, crnogorska zajednica ima i imat će punu podršku i suradnju Grada Zagreba.
U ime gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, i svoje osobno ime, svim gostima Lučindanskih susreta želim dobrodošlicu i ugodno druženje u Zagrebu.

Nakon govora uzvanika na pozornicu je izašao KUD „Jedinstvo“ iz Bara. Pjesmom i tradicionalnim folklorom, te brojnim prekrasnim nošnjama iz svih krajeva Crne Gore – u potpunosti su oduševili gledatelje, a između nastupa, odnosno tijekom presvlačenja iz jedne u drugu nošnju, gledatelje su uveseljavali glazbeni duet iz Crne Gore Zoran Vojvodić i Ljuba Marijanov a posebno je bio upečatljiv recital prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta, Slobodana Marunovića koji je recitirao stihove Njegoševog „Gorskog vijenca“.

Kulturno-umjetničko društvo „Jedinstvo“ iz Bara je jedno od najstarijih društava u Crnoj Gori sa bogatom tradicijom više od stotinu godina. Osnovano je sa ciljem očuvanja i promocije kulturne, materijalne i nematerijalne baštine Bara, Crne Gore i regiona. Društvo vuče korijene iz Pjevačkog društva „Bratimstvo“, osnovanog davne 1910. godine ukazom kralja Nikole I. povodom njegovog krunisanja za kralja. Kroz decenije postojanja, društvo je evoluiralo i preraslo u današnje KUD „Jedinstvo“ koje nastavlja da baštini folklornu tradiciju i kulturu svog kraja. „Jedinstvo“ okuplja članove svih uzrasta, od najmlađih do najstarijih, u svojim različitim sekcijama. Glavne sekcije uključuju:

• Folklorna sekcija, koja je najistaknutiji dio društva, poznat po brojnim nastupima u zemlji i inostranstvu.
• Horska sekcija
• Sekcija klapskog pevanja

Društvo je aktivno tokom cijele godine, učestvujući na brojnim manifestacijama, festivalima i humanitarnim događajima. Poznati su po organiziranju godišnjih koncerata kojima obilježavaju svoje postojanje i rad, često u Domu kulture u Baru. Osnovni cilj „Jedinstva“ je prenošenje ljubavi prema tradicionalnoj igri, pjesmi i običajima na mlađe generacije, čime se osigurava kontinuitet crnogorske kulturne baštine. Društvo također igra važnu ulogu u građenju kulturnih mostova između Bara i drugih gradova i država, kroz gostovanja i saradnju sa dijasporom i srodnim udruženjima, kao što je primjerice bila upravo suradnja koja je uspostavljena sa Društvom Montenegro Zagreb koje je organiziralo „Lučindanske susrete u Zagrebu 2026.“.

U Zagrebu je KUD „Jedinstvo“ nastupilo s programom:

1. Folklor - Igre iz stare Crne Gore,
2. Zoran Vojvodić i Ljuba Marijanov blok pjesama,
3. Folklor - Igre iz Spiča - „Vrsuta“,
4. Zoran Vojvodić i Ljuba Marijanov blok pjesama,
5. Slobodan Marunović
6. Folklor – Igre iz Boke,
7. Zoran Vojvodić i Ljuba Marijanov blok pjesama,
8. Folklor – Svadbene igre Mrkojevića,

Nakon predivnog nastupa KUD-a „Jedinstvo“ prisutnima se obratio Alija Šukurica, predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ – Zagreb:

Poštovani uzvanici i dragi gosti.

Ovime završavamo ovogodišnju manifestaciju Lučindanski susreti 2025. Zahvaljujem svima na dolasku a posebno bih zahvalio našim današnjim gostima iz Bara, koji svojim predivnim nastupom služe na čast i slavu Crne Gore.

Pozivam sve prisutne da u ovoj dvorani proslavimo 35 godina Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ - Zagreb
i 25 godina Pjevačkog zbora „Montenegro“.

Radujem se idućim Lučindanskim susretima 2026. godine.

Da je vječna Crna Gora i Republika Hrvatska.

Nakon programa u dvorani kina Forum, u zasebnoj dvorani je poslužen bogat domjenak koji je, osim domaćih jela, uključivao i crnogorska jela (primjerice priganice), crnogorsko vino Vranac te rakiju iz Crne Gore. Na domjenku su se družili svi koji su došli na manifestaciju, a potom su visoki gosti i uzvanici, te svi članovi KUD-a „Jedinstvo“, posjetili Crnogorski dom u Zagrebu (Trnjanska cesta 35) gdje je upriličen poseban domjenak za voditelje KUD-a i članove KUD-a, mladiće i djevojke, koji su plesom i pjesmom oduševili gledatelje na Lučindanskim susretima.

Na sljedećem YouTube linku može se pogledati snimak događanja:

https://www.youtube.com/watch?v=2VI_TUaFCHA

Tekst: Bojan Radulović
Fotografije i video: Tetra studio