Društvo „Montenegro“ - Zagreb proslavilo 35 godina od osnivanja, a pjevački zbor “Montenegro“ Zagreb 25 godina

Manifestacija se održala u dvorani kina FORUM u Studentskom domu Stjepan Radić u Zagrebu. Voditeljica programa bila je dugogodišnja članica Društva Montenegro Jelena Rončević, a program je vodila odjevena u crnogorsku žensku narodnu nošnju. U ime organizatora „Crnogorske večeri 2025“ pozdravila je sve drage Crnogorce i Crnogorke, i sve prijatelje Crne Gore, Njegovu Ekscelenciju Veleposlanika Crne Gore u Republici Hrvatskoj g. Vukovića, predstavnicu Grada Zagreba gospođu Horvatin, sve goste i uzvanike koji su došli iz svih dijelova Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, te poštovane predstavnike nacionalnih manjina RH.

Zbog ranije preuzetih obveza, za svoj nedolazak ispričali su se Predsjednik RH, gospodin Milanović, i Gradonačelnik grada Zagreba, gospodin Tomašević, a valja naglasiti da su ove godine financijsku pomoć održavanju „Crnogorske večeri“, osim Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, dali još i Ministarstvo za dijasporu i iseljeništvo Crne Gore, Grad Zagreb i Agencija za nekretnine “Opereta“.

Nakon intoniranja hrvatske i crnogorske himne prisutnima se obratio Predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ - Zagreb, Alija Šukurica:

Uvažene dame i gospodo, dragi prijatelji, članovi i gosti.

Velika mi je čast i osobito zadovoljstvo što vas mogu pozdraviti u ime Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb na ovoj svečanoj proslavi – jubileju koji nas ispunjava ponosom, zahvalnošću i radošću. Pozdravljam sve prisutne po redoslijedu kako je u najavi naglašeno,ali bi posebno pozdravio naše drage goste iz Danilovgrada, koji su nam omogućili da naš Pjevački zbor održi ovoga ljeta, jedan predivan koncert pored mosta na rijeci zeti u Danilovgradu. Danas obilježavamo 35 godina postojanja našeg Društva i 25 godina uspješnog djelovanja pjevačkog zbora Montenegro Zagreb – dva velika kamena temeljca našeg zajedničkog puta. Trideset i pet godina nije samo broj. To je niz ispisan sudbinama ljudi koji su kroz Društvo stvarali nova prijateljstva, brižno čuvali svoju baštinu, povezivali Crnu Goru i Hrvatsku, te gradili mostove dobrote, razumijevanja i kulture.
To su godine predanosti, okupljanja, pomaganja i dijeljenja. Godine u kojima je Društvo postalo prepoznatljivo kao dom zajedništva, identiteta i otvorenosti. Jednako smo ponosni na 25 godina našeg pjevačkog zbora, koji je ponio ime našeg Društva širom Hrvatske, Crne Gore i šire.
Kroz pjesmu stečena prijateljstva postaju trajna, a svaki nastup našeg zbora bio je više od glazbenog trenutka – bio je izraz pripadnosti, ljubavi prema tradiciji i želje da se lijepo i dobro dijeli s drugima. Hvala svim sadašnjim i bivšim članovima zbora, voditeljima i suradnicima.
Danas se s ponosom osvrćemo na sve što smo izgradili – projekte, kulturna događanja, putovanja i druženja – ali se ujedno okrećemo i budućnosti. Naš zadatak je da nastavimo njegovat duh zajedništva, da budemo prostor u kojem se cijene dijalog, kreativnost, kultura i međusobno poštovanje. Da stvaramo šanse za mlade, čuvamo svoje korijene i otvorena srca koračamo naprijed. Opširniji izvještaj o radu i aktivnostima Društva“Montenegro“ i Pjevačkog zbora nalazi se u katalogu koji ste preuzeli tijekom ulaska na svečanost. Zahvaljujem svima koji su kroz sve ove godine dali svoj doprinos: našim osnivačima, predsjednicima koji su vodili ovo društvo, članovima, volonterima, prijateljima i partnerima iz Hrvatske i Crne Gore.

Zahvaljujemo Savjetu za nacionalne manjine RH i Ministarstvu za dijasporu CG na sufinanciranju programa i projekata, Zahvaljujem gradu Zagrebu, institucijama, organizacijama i pojedincima koji su nas podržavali. Zahvaljujem vama, dragi članovi Društva, jer bez vas ne bismo bili ono što jesmo.
Neka nas i dalje vodi isti elan, isti entuzijazam i ista želja da budemo most – između prošlosti i budućnosti, između ljudi, kultura i država.

Čestitam vam ovaj veliki jubilej Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb!

Živio naš pjevački zbor „ Montenegro“ Zagreb!

Hvala svim učesnicima iz Splita, Rijeke, Pule i Umaga, koji će svojim nastupom uveličati naše veče.

Hvala vam i uživajte u večeri koja je pred nama.

Nakon gospodina Šukurice dobrodošlicu svim učesnicima svečane manifestacije i slavljenik u ime domaćina poželio je Pjevački zbor „Montenegro“ – Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ – Zagreb, izvođenjem pjesama „Crnogorac“, „Bokeljska noć“ i „Crna Goro lijepa“. Nakon pjesama dobrodošlice sa svojim obraćanjima nazočnima započeli su gosti i uzvanici. Govorili su gospodin Dragan Đurić-Mitov iz Crne Gore, zatim gospođa Tanja Horvatin, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i viša stručna savjetnica za nacionalne manjine Odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba te Njegova Ekscelencija ambasador crne Gore u RH Dejan Vuković. Govore gospođe Horvatin i ambasadora Vukovića prenosimo u cjelosti.

Pozdravni govor Tanje Horvatin, izaslanice gradonačelnika Grada Zagreba i višu stručnu savjetnicu za nacionalne manjine Odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba:

Osobita mi je čast i zadovoljstvo, u ime gradonačelnika Grada Zagreba, gospodina Tomislava Tomaševića, pozdraviti sve predstavnike crnogorske zajednice i sudionike ovih dviju impresivnih obljetnica, 35. godina Društva Montenegro Zagreb i 25. godina Pjevačkog zbora.
Čestitam svim članicama i članovima koji su svojim doprinosom i dugogodišnjim radom obogatili kulturno stvaralaštvo Crnogoraca i nesebičnim prijateljstvom gradili svoje zajedništvo.
Ima li ljepšeg od milozvučnog glasa, od stihova koji diraju u dušu, od glazbe koja širi radost. I kada jedni druge potičemo da dajemo najbolje od sebe, za dobrobit drugoga.
Zato u ove blagdanske dane, neka vas vaša posvećenost očuvanju kulture, tradicije i običaja kao identiteta crnogorske zajednice, još više motivira da nastavite u svom izuzetno bogatom djelovanju.
Zahvaljujem svim sudionicima, članovima pjevačkih zborova što na ovako lijepi način doprinose kulturnoj raznolikosti Zagreba. Želim vam i nadalje puno uspjeha i motivacije u vašem djelovanju, ostanite uporni u svemu što činite, jer tako iznova potvrđujete da smo društvo bogato kulturom i zajedništvom.
Svim gostima i sudionicima večeras želim ugodan boravak u našem gradu i lijepo Crnogorsko veče, a cijeloj crnogorskoj zajednici želim još mnogo projekata kojima će njegovati svoje običaje i tradiciju, svako dobro svima vama i vašim obiteljima u dane Božića i cijeloj 2026. godini.

Pozdravni govor NJ.E. Ambasador Crne Gore u RH, g. Vukovića:

Drage Crnogorke i Crnogorci iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Pule, Umaga,

Poštovani predstavnici hrvatskih institucija,

Uvaženi hrvatski prijatelji,

Vjekovima je Mediteran izdašno izvorište nepresušnih migracija i odlazaka u nepoznata prostranstva i traganja za boljim životom violentnih gorštaka i rasnih izdanaka, što budi sjetne uspomene na njihova rodna ognjišta i nostalgična sjećanja, a tiče se svih naroda koji potiču sa ovih širih prostora. Sljedstveno, pisac Ljubomir Nenadović u svom djelu “O Crnogorcima: pisma sa Cetinja 1878. godine pripovijeda sljedeće: “Crnogorac, kad polazi u daleki svijet, posljednji kamen što vidi od svog zavičaja, to su vrhovi Lovćena; on podigne svoju kapu i sa teškim uzdisajem rekne: zbogom Lovćene, zbogom kućo moja!”

Danas, u savremenom dobu crnogorsko iseljeništvo svih nacija i vjera, kolosalni je potencijal u zemljama kojima žive, posebno za maticu Crnu Goru.

Zato, duboka zahvalnost vašem snažnom pregalaštvu i elanu, divnom entuzijazmu, nadasve uzvišenom rodoljublju i sentimentu, koje njegujete i uvijek bezrezervno, nesebično darujete svojoj Crnoj Gori, ujedno naglašavajući visok respekt prema Republici Hrvatskoj, čime kreirate raskošni mozaik prijateljstva između Crne Gore i Republike Hrvatske.

Stoga, u ime Ambasade Crne Gore i lično, srdačan pozdrav svima, iskrene čestitke na zavidnom jubileju 35 godina Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” i 25 godina Pjevačkog zbora “Montenegro” u Zagrebu.

Radujem se da sjajna manifestacija “Crnogorsko veče” s posebnom emocijom i poletom hita u susret 2026. godini, kada ćemo s velikim ponosom, dostojanstveno i kako dolikuje, proslaviti 20 godina od obnove stoljetne, nezavisnosti i državnosti Crne Gore, kao i 20 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Republike Hrvatske, što nam čini posebnu čast.

Budući da je naziv Udruženja “Montenegro”, što je i naziv Crne Gore, na brojnim jezicima svijeta, citiraću veličanstvene stihove znamenitog crnogorskog pjesnika Ratka Vujoševića, iz pjesme “Orevuar Montenegro” koji odslikavaju i vašu nedostižnu ljubav ka Crnoj Gori.

“Montenegro, lučo, istorijo,
Velika pjesmo bačena u stijene,
Jedina moja noći, noći bez zamjene”

Živjeli!

U drugom dijelu svečanog programa „Crnogorsko veče 2025.„ na pozornici su nastupili pjevački crnogorski zborovi iz Splita, Rijeke, Umaga i Pule. Zbor„Crnogorske zore“ iz Splita izveo je pjesme „Oj vesela veselice“, „Sejdefu majka buđaše“ i „Pod onom gorom zelenom“. Zbor „Montenegri“ Rijeka izveli su predivan program. Otpjevali su cijeli niz refrena iz brojnih crnogorskih skladbi i sve to predivno spojili u jedan muzički blok. Ispred crnogorskog društva „Bujština“ iz Umaga nastupila je Jovana Mašković koja je recitirala svoje pjesme. Nova mlada lica su stigla iz Pule, gdje je puležanska crnogorska udruga 2025. godine uspjela osnovati svoj pjevački zbor „Tara“. Mladi crnogorski Puležani i Puležanke obradovali su prisutne optimizmom koji prkosi neminovnoj asimilaciji manjina u većinski hrvatski etnički korpus.

„Crnogorslo veče u Zagrebu 2025“ svečano su okončali slavljenik (Pjevački zbor Montenegro Zagreb) i svi gostujući zborovi, tako što su zajedno na bini otpjevali vokalnu uspješnicu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Nakon dugog pljeska i konačnog pozdrava i zahvale na dolasku, u dvorani u prizemlju objekta serviran je prigodni domjenak.

O PJEVAČKOM ZBORU MONTENEGRO ZAGREB

Ideja o osnivanju i djelovanju folklorne sekcije Društva prisutna je, vjerojatno, već od prvih osnivačkih dana, jer programi rada nacionalnih manjina gotovo su nezamislivi bez ovog dijela aktivnosti u očuvanju, njegovanju i razvijanju folklorne baštine, prezentirajući je u raznim prigodama: okupljanjima, proslavama, manifestacijama. Naš pjevački zbor osnovan je i započeo je sa radom koncem 2000. godine, skromno, uz desetak članova i posuđenu harmoniku i još skromnije poznavanje specifične i bogate crnogorske muzičke baštine. Entuzijazam prvih članica i članova, uz stručno vođenje muzičara Dimitrija Vojinovića, koji je vrijedno prebirao po crnogorskom folkloru, prikupljao notne i tekstualne zapise, dostajao je za prve godine rada. Međutim, da bi pjevanje došlo do punine svog izraza, potrebni su bili solistice i solisti, pa se i tu uspjelo: Danica Ćelebić, Milanka Bunčić, Ćazim Asović, Viktorije Božičević, Jadranke Šincek, Milanke Bulatović, Mira Dajevića, Dobrice Brlečić, Bojan Radulović, Donata Orlića, Marije Lončarić, i glasom i stasom, ili obrnuto, doprinijeli su etabliranju zbora, zadovoljstvu slušateljstva, a izmamilo bi i pokoju suzu.
Zbor Montenegro ima oko 20-tak stalnih članica i članova, svoju harmoniku, stručnog voditelja Ismeta Kurtovića, svestranog glazbenika, čije pjesme poznajemo i cijenimo ne samo mi, u Hrvatskoj, već i generacije u prostoru cijele regije. Vrsna instrumentalna pratnja, pored Ismetove gitare, je i harmonika u rukama izuzetnog interpreta, našega Edina Džaferagića. Probe su svakog ponedjeljka, pronalaze se lijepe crnogorske pjesme, uz posebne aranžmane Ismeta Kurtovića, razbijaju se predrasude (onih koji ih imaju), o crnogorskoj muzičkoj baštini, kao simplificiranoj, sa „dva tona“ i pjevanjem „s brda na brdo“ . Nastupi zbora prešli su uobičajena mjesta i povode, pa se tako bilježi i prvi inozemni nastup (Kranj, Slovenija).
Nakon odlaska Ismeta Kurtovića, dugi niz godina zbor vodi glazbenik Edin Džaferagić koji u zboru i svira harmoniku. Uz gospodina Džaferagića ritam i zvuk zbora upotpunjuje još i prateći instrument gitara. U svom djelovanju zbor radi prvenstveno na upoznavanju, uvježbavanju i predstavljanju crnogorske tradicionalne pjesme pri čemu okuplja sve ljubitelje dobrog pjevanja, druženja, upoznavanja tradicije i širenja prijateljstava na brojnim gostovanjima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Repertoar se sastoji od tradicionalnih brdskih, primorskih i gradskih pjesama iz Crne Gore. Pjesme su aranžirane nešto drugačije od originalnih izvedbi, sukladno vremenu i umjetničkom sagledavanju. U repertoaru su i pjesme iz Hrvatske, kao i susjednih zemalja.
Stoga, čestitamo zboru „Montenegro“ 25 godišnjici rada, obogatio rad Društva, želimo da i dalje nastavi, da svojom sve kvalitetnijom izvedbom, novim glasovima, te puno nastupa u RH i Crnoj Gori, Sloveniji itd.

O DRUŠTVU CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE „MONTENEGRO“ - ZAGREB

Podsjećanje na događanja oko osnivanja i sam čin osnivanja kao i kasnijeg djelovanja Društva treba započeti s 21. lipnjem 1990. godine kada je u zagrebačkom restoranu „Plitvice“ grupa od jedanaest Crnogoraca formirala Inicijativni odbor za osnivanje Društva „Montenegro“. U vrlo kratkom periodu od osnutka broj članova Društva narastao je s jedanaest na četrdesetak. Utvrđeni su i Temeljni ciljevi Društva, koji se i danas, u izvornom obliku, nalaze u preambuli Statuta Društva. Poseban naglasak na dio u nazivu Društva koji glasi „prijatelji Crne Gore“ govori o osnovnim ciljevima Društva tj. namjeri okupljanja ne samo na etničkoj osnovi, nego i na osnovi stvaranja visoko kvalitetnih i značajnih kulturnih programa koji će u datom trenutku koristiti ili dugotrajno ostati trajnom ostavštinom svim građanima Grada Zagreba i Republike
Hrvatske, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovo je obilježje ostalo snažnom pokretačkom snagom Društva sve do današnjih dana. Temeljnim ciljevima Društva i statutarnim odrednicama postavljena je osnovna svrha formiranja i djelovanja Društva, očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, uz nastavak dobrosusjedskih odnosa i suradnju Hrvatske i Crne Gore na području kulture, umjetnosti, znanosti i politike temeljenu na kontaktima koji sežu u daleku prošlost. Osnivačkoj skupštini je prisustvovalo preko 250 osoba – članova i uvaženih gostiju. Stiglo je preko pedeset telegrama podrške iz Crne Gore, Hrvatske i drugih krajeva. Za prvog predsjednika
Društva izabran je prof. dr. sc. Uroš Golubović, za predsjednika Glavnog odbora Pavle Spasić, a za tajnika Strahinja Marović. Dosadašnji predsjednici Društva bili su:
Uroš Golubović
Ljubomir Kuljača
Veselin Vujović
Danilo Ivezić
Dušan Mišković
Milanka Bulatović
Bojan Radulović
Alija Šukurica (sadašnji predsjednik)

Rješenjem Ministarstva uprave i pravosuđa Republike Hrvatske od 6.12.1990. godine Društvo je registrirano, a na temelju odredbi Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana iz 1990. godine. Logika procesa i pojedinih njegovih faza, koji su se počeli odvijati na području bivše Jugoslavije bitno je odredila načine i mogućnosti djelovanja Društva kao i crnogorske nacionalne manjine u Hrvatskoj, čiji je položaj predugo bio bitno otežan i dugogodišnjom vazalskom pozicijom službene Crne Gore, koja je sve do 2006. godine bila dijelom državne zajednice Srbije i Crne Gore, ranije SR Jugoslavije. Svoj stav spram matične domovine Crne Gore jasno je određen već na počecima osnivanja Društva, u kontaktima s nizom intelektualaca u Crnoj Gori kada je, između ostalog, dogovoreno da će Društvo pružati pomoć Crnogorskom federalističkom pokretu (kasnije Crnogorski nacionalni pokret) organizirajući i sponzorirajući tiskanje knjige „Elementa Montenegrina“ I i II. Inicirano je osnivanje Crnogorskog vijeća Europskog pokreta. Društvo je kontaktiralo te izrazilo podršku Odboru za povratak Autokefalne Crnogorske crkve kao važnog povijesnog čimbenika
crnogorske državnosti, a kontaktiralo se i s Društvom poštovalaca Dinastije Petrović – Njegoš i drugima. U suradnji s Hrvatskim Vijećem Europskog pokreta, Društvo je u Zagrebu organiziralo 5. travnja 1991. tribinu Mali narodi Europe – Crnogorski narod. Na tribini su sudjelovali crnogorski književnici, javni i kulturni radnici i čelnici nekih crnogorskih političkih stranaka. Tribina je u Crnoj Gori i Srbiji izazvala oštre napade, posebice u sredstvima javnog informiranja. Pružana je pomoć u međunarodnom priznanju Crnogorskog P.E.N. Centra, s kojim je suradnja intenzivirana u prvoj polovici 1991. u vrijeme borbe crnogorskih pisaca i intelektualaca, na čelu s akademikom Pavlom Mijovićem, za njegovo međunarodno priznanje. Svoj antiratni stav i osudu agresije Društvo je izrazilo organizacijom protestnog skupa u Europskom domu u Zagrebu u povodu napada na Dubrovnik i Hrvatsku. Na skupu je sudjelovao veliki broj Crnogoraca. Cijeneći značaj skupa, Fond za spas Dubrovnika „SVETI VLAHO“ pismeno je zahvalio Društvu. Više članova Društva „Montenegro“ sudjelovalo je u probijanju opsade Dubrovnika i protestu svjetskoj zajednici i savjesti čovječanstva u konvojima Libertas I i II. Organizirana je izložba u humanitarne svrhe, jednog od osnivača „Montenegra“, akademskog slikara Dimitrija Popovića. Prihodom od prodaje, kupljena je hrana i u studenom 1991. upućena kamionom za djecu u Vukovaru. U listopadu 1992. Društvo je javno podržalo i pozdravilo akciju kulturnih i znanstvenih radnika Cetinja i Crne Gore u osudi pljačke kulturnih dobara iz dubrovačke regije kao i nastojanjima za povratak istih koji je uslijedio u svibnju 1994. godine.

Društvo je bilo inicijator osnivanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske (NZCH), a izrađivani su i zajednički programi. Uz te zajedničke programe i NZCH i „Montenegro“ imali su i svoje posebne programe. NZCH obavila je niz organizacionih i drugih poslova, i s Društvom „Montenegro“ organizirala u Zagrebu 25. i 26. studenoga 1994. skup Pola milenijuma Crnojevića štamparije uz učešće više intelektualaca i znanstvenika iz Crne Gore i Hrvatske. Krajem 1994. i u 1995. godini, dolazi do prekida suradnje i sukoba s tadašnjim čelnim ljudima NZCH, koji je trajao je sve do 1999. U naznačenom periodu veći broj crnogorskih intelektualaca i uglednih pojedinaca napustio je redove NZCH. U razdoblju od 1991. do 1998. godine Društvo je objavilo desetak knjiga. Osnivanjem Matice crnogorske 1994. godine započela je intenzivna suradnja Društva i Matice na kulturnom planu, a ta suradnja traje i danas. Početkom 1999. godine, započinje proces objedinjavanja udruženja u Zagrebu sastankom predstavnika Društva „Montenegro“ i Društva „Luča“, o uspostavi suradnje i zajedničkim programskim aktivnostima, kojem se pridružuje i veći broj članova Društva „Montenegro – Montenegrina“. Nakon formiranja Koordinacionog odbora crnogorskih udruga Grada Zagreba 2002., u ožujku 2003. godine dolazi do njihovog objedinjavanja u jednu udrugu, koja je tako dobila i brojnost i kvalitetu. S ponosom možemo reći da su s nama u aktivnostima i programskim događanjima sudjelovali i ugledni pojedinci iz javnog, kulturnog, znanstvenog i intelektualnog miljea Grada Zagreba, crnogorskog porijekla. Od 1999. do 2006. godine, Društvo najveći dio svojih aktivnosti koordinira s NZCH. Među prvima iz tog perioda je i „Stav o crnogorskom pitanju“ iz svibnja 1999. naglašavajući da se radi o stavovima Crnogoraca Hrvatske, ali da jedino građanima Crne Gore pripada pravo da odlučuju o svojoj sudbini i o svojoj državi. Od 11. do 18. 11. 2000. organizirano je i potpisivanje Peticije za samostalnu Crnu Goru. Članovi Društva su uzeli aktivno učešće u aktivnostima Nacionalne zajednice na izradi osnovnih dokumenata vezanih za održavanje Prvog i Drugog kongresa crnogorskih iseljenika u New Yorku i na Cetinju. Ne zanemaruje se ni osnovna djelatnost i svrha postojanja Društva. U periodu od 2000. do danas organizirano je oko 200 izložbi, na kojima su bili zastupljeni afirmirani crnogorski umjetnici, akademski slikari na počecima umjetničke karijere, slikari amateri i članovi Društva i prijatelji
Crne Gore. Tradicionalno, Društvo već godinama uspješno organizira Lučindanske susrete u okviru kojih je i započeta manifestacija Dani crnogorske kulture u okviru koje se danas javnosti Republike Hrvatske predstavljaju najznačajnija događanja u suvremenoj kulturi Crne Gore (gostovanjem pojedinaca, kazališnih predstava, glazbenih grupa, pijanista, gitarista, violinista, opernih solista i sl.), kao i naša dostignuća na očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Odista smo postali prepoznatljivi u Zagrebu po nizu manifestacija. Uz Dane crnogorske kulture koje Društvo provodi u suradnji s NZCH, Društvo je bilo nositelj aktivnosti na predstavljanju knjiga iz izdavačke djelatnosti NZCH, kao i godišnjem obilježavanju Dana nezavisnosti i Dana državnosti Crne Gore. Od programa, treba istaknuti „Dokumentarni film u Crnogorskom domu“, posebno uspješan i prepoznat od članstva te izložbe slikara, kipara i fotografa amatera. Iznimno velik broj ostvarenih amaterskih izložbi svjedoči o povezivanju s lokalnom zajednicom (autori koji su se prvi put predstavili javnosti, iz Zagreba, te gradova široj ili daljoj okolici) a u programu „Crnogorsko veče u Zagrebu“ uz domaće goste predstavljaju se i umjetnici iz Crne Gore, najčešće kazališni glumci koji u Zagrebu izvode predstave koje su se kvalitetom potvrdile u Crnoj Gori. Stup i temelj programa kulturnog amaterizma Društva „Montenegro“ leži u mješovitom Pjevačkom zboru Montenegro Zagreb koji njeguje glazbenu crnogorsku baštinu ali i pjesme šireg repertoara, popularnih u regiji koja spaja naše dvije domovine. Zbor broji dvadesetak članova, i godišnje održi oko petnaestak nastupa, neke čak i u inozemstvu (Slovenija, Češka, Crna Gora). Popis aktivnosti Društva „Montenegro“ na godišnjoj razini:

Središnji događaj godine „Lučindanski susreti u Zagrebu“ koncem oktobra. Izdavaštvo, književne večeri i promocije knjiga u Crnogorskom domu. „Dokumentarni film u Crnogorskom domu“. Kulturni amaterizam – Nastupi u Hrvatskoj i u inozemstvu s „Pjevačkim zborom Montenegro Zagreb“. Izložbe amatera i akademskih slikara, ilustratora, fotografa i kipara. Nastupi kazališnih trupa iz Crne Gore u sklopu programa „Crnogorsko veče u Zagrebu“. Ukupno djelovanje vjerojatno ne bi bilo moguće bez podrške institucija Republike Hrvatske i Grada Zagreba; Društvo „Montenegro“ duguje veliku zahvalnost Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske te institucijama Grada Zagreba. Oni već desetljećima vrednuju i financiraju programe Društva i NZCH.
Posebnu zahvalnost Društvo i NZCH duguje akademiku i umjetniku svjetskog glasa Dimitriju Popoviću koji je od osnutka pa do današnjih dana obilježio rad Društva. On je velikim i nesebičnim umjetničkim doprinosom dao pečat Društvu. Ne prođe godina a da Popović u suradnji s Društvom i NZCH ne održi izložbu, izda grafičku mapu ili knjigu, ili pak sudjeluje u književnim i filmskim večerima.

Danas broj članova Društva iznosi oko četiristo, no to su u velikom postotku stariji ljudi koji su sve su manje i manje aktivni, pa je njihova participacija u aktivnostima i programima uglavnom fluidne naravi i brojka onih koji dolaze na aktivnosti i/ili aktivno u njima sudjeluju iznosi uglavnom oko osamdesetak članova. Slijedom toga osnovni ciljevi Društva su usmjereni na pomlađivanje članstva. Statistički gledano, zbog najvećeg broja miješanih brakova od svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, i zbog vrlo slične kulture i jezika, druga i treća generacija Crnogoraca u Zagrebu su dobrim dijelom već asimilirani, i ne pokazuju entuzijazam u smislu deklariranja sebe kao Crnogoraca. U tom smislu ne mogu sudjelovati u izborima za Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba a što se aktivnosti u programima Društva tiče, i tu je participacija minimalna. Predsjedništvo Društva je iz tog razloga u 2024. godini usmjerilo svoje snage u motiviranje crnogorskih studenata koji studiraju u Zagrebu da postanu članovi Društva i aktivno sudjeluju u programima i/ili volontiraju. Zauzvrat će dobiti odriješene ruke da se okupljaju i druže u Crnogorskom domu, te da predlažu Predsjedništvu svoje ideje za programe za 2025. godinu te u njima aktivno sudjeluju. Sasvim je realno očekivati da će jedan dio tih studenata ostati u Zagrebu, ovdje sklopiti brak, osnovati obitelj, pa je cilj Društva da oni i njihova djeca postanu nova baza članstva Društva.

Tekst: Alija Šukurica
Fotografije: Tetra studio